Bosna i Hercegovina bi do kraja 2026. godine trebala imati približno 1.600 megavata (MW) instaliranih kapaciteta iz solarnih i vjetroelektrana, dok će za modernizaciju elektrodistributivne mreže u naredne tri godine biti potrebno oko tri milijarde KM. Ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i prilagođavanje elektroenergetskog sistema novim uslovima.
Na ove izazove ukazao je predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović tokom Petog savjetovanja BHK CIRED-a, koje se od 18. do 20. oktobra održava u Mostaru.
Prema podacima koje je iznio, BiH je krajem 2025. godine raspolagala s približno 1.200 MW instaliranih kapaciteta iz varijabilnih obnovljivih izvora energije, a do kraja ove godine očekuje se povećanje na oko 1.600 MW.
Posljednjih godina godišnje se gradi približno 400 MW novih solarnih i vjetroelektrana, dok bi u narednom periodu taj iznos mogao dostići između 500 i 600 MW.
Tri milijarde KM za elektrodistributivnu mrežu
Bajramović je upozorio da postojeća elektroenergetska infrastruktura mora pratiti rast proizvodnih kapaciteta, zbog čega će u naredne tri godine biti neophodna ulaganja od približno tri milijarde KM, prvenstveno u razvoj srednjenaponske mreže.
Osim finansiranja, značajnu prepreku predstavlja i nedostatak stručnog kadra potrebnog za realizaciju planiranih projekata.
“Modernizacija mreže zahtijeva ogromna sredstva, ali možda još veći izazov predstavlja manjak inženjera i kvalifikovanih stručnjaka”, upozorio je Bajramović.
Prema njegovim riječima, elektrodistributivni sistem morat će proći kroz značajne promjene. Umjesto dosadašnje dominantne uloge isporuke električne energije krajnjim potrošačima, distribucijske mreže postajat će digitalizirane platforme koje povezuju proizvođače, prosumere, sisteme za skladištenje energije, agregatore i električna vozila.
Posebnu važnost imat će povećanje fleksibilnosti sistema, uključujući izgradnju baterijskih postrojenja, upravljanje potrošnjom i primjenu novih modela priključenja. Takva rješenja trebala bi smanjiti opterećenje postojeće infrastrukture i omogućiti priključenje dodatnih kapaciteta iz obnovljivih izvora.
Promjene i u načinu obračuna električne energije
Energetska tranzicija, kako je istakao Bajramović, zahtijevat će i prilagođavanje tarifne politike novim okolnostima na tržištu.
Dosadašnji model, prema kojem je električna energija jeftinija tokom noćnih sati, sve manje odgovara promjenama u proizvodnji. Razlog je sve veći udio solarnih elektrana, čija proizvodnja tokom dana dovodi do najvećih viškova električne energije.
Istovremeno, jedan od prioriteta ostaje uspostavljanje funkcionalnog, transparentnog i konkurentnog tržišta električne energije u BiH.
Bajramović je ukazao na potrebu ubrzavanja aktivnosti na donošenju Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, posebno imajući u vidu europske procese dekarbonizacije i primjenu mehanizma za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika (CBAM).
Klimatska otpornost postaje važan dio energetskog razvoja
Osim tehničkih i tržišnih promjena, elektroenergetski sektor suočava se i s posljedicama klimatskih promjena.
Bajramović je podsjetio na poremećaje u radu elektroenergetskog sistema i štetu koju su prethodnih godina prouzrokovale prirodne nepogode u BiH, naglašavajući potrebu za većom zaštitom energetske infrastrukture.
“Klimatska otpornost mora postati sastavni dio razvoja elektroenergetskog sistema”, poručio je Bajramović.
Kako je zaključio, uspješna energetska tranzicija zahtijeva usklađeno djelovanje institucija, elektroenergetskih kompanija, regulatornih tijela i stručne zajednice. Cilj je razvoj sigurnog, fleksibilnog, digitaliziranog, klimatski otpornog i ekonomski održivog elektroenergetskog sistema.
U Mostaru 80 stručnih radova i oko 170 autora
Na Petom savjetovanju BHK CIRED-a, koje se održava od 18. do 20. oktobra, predviđeno je predstavljanje 80 stručnih radova iza kojih stoji približno 170 autora iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.
U okviru događaja organiziran je i Forum “Žene u energiji”, na kojem učestvuje 40 studentica elektrotehnike iz više bh. gradova.
Bosanskohercegovački komitet Međunarodne konferencije o elektrodistribuciji (BHK CIRED) djeluje u okviru BHK CIGRE i bavi se stručnim i naučnim pitanjima distribucije električne energije, funkcionisanjem tržišta, regulatornim procesima i njihovim utjecajem na razvoj elektrodistributivnog sistema.
Objava BiH treba tri milijarde KM za modernizaciju elektrodistributivne mreže pojavila se prvi puta na Business Magazine.
