Halal hrana je svjetski brend i trend. Bosna i Hercegovina je lider u oblasti halala na području Jugoistočne Evrope, a halal certificiranje postaje sinonim za zdravu i dodatno provjerenu hranu i proizvode.
Agencija za certificiranje halal kvalitete u BiH je ustanova Islamske zajednice u BiH, osnovana 2006. godine, čija je djelatnost halal certificiranje proizvoda i usluga, te edukacija, savjetovanje i promocija halala.
Direktor Agencije Damir Alihodžić kaže da je od institucionalnog ustrojstva halal certificiranja u BiH, a kasnije i na području drugih država u regiji, halal industrija u stalnom porastu.
– Broj kompanija koje se opredjeljuju za implementaciju zahtjeva halala sve je veći. Raste broj halal certificiranih proizvoda i usluga, a halal certificiranje pored svog osnovnog značenja postaje sinonim za zdravu i dodatno provjerenu hranu i proizvode, kazao je u intervjuu za Fenu Alihodžić.
Potražnja za halal (ar.dopušteno, dozvoljeno) hranom, dodaje on, raste ne samo u državama sa većinskim muslimanskim stanovništvom, nego i širom svijeta. Sve veći broj konzumenata raznih konfesija prepoznaje kvalitet i zdravstvene prednosti halal hrane, pa se opravdano kaže da je halal tržište, najbrže rastuće tržište na svijetu.
Osiguranje halal statusa proizvoda i usluga podrazumijeva i edukaciju proizvođača, certifikacijske provjere, postcertifikacijske kontrole i laboratorijske analize. Sve se provodi pod nadzorom auditora Agencije za certificiranje halal kvalitete, odnosno stručnjaka iz oblasti islamskih nauka, prehrambene tehnologije, veterinarstva, agronomije, farmacije, medicine, ekonomije, i dr.
Pouzdanost halal statusa proizvoda dodatno se provjerava laboratorijskim analizama sirovina i gotovih proizvoda koje se obavljaju u saradnji sa ovlaštenim i akreditiranim laboratorijama.
– Bosanskohercegovački Halal standard ne dozvoljava ni sirovine koje su genetski modificirane (GMO), kao ni aditive koji u sebi sadrže nedozvoljene sastojke, naglasio je Alihodžić.
Proces halal certificiranja je strog, a kriteriji su jednaki za sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu, obim i vrstu proizvodnje. U kompanijama koje imaju iskusan kadar proces implementacije zahtjeva Halal standarda traje najmanje mjesec dana.
– Halal zahtijeva sljedivost proizvoda od njive/farme pa do stola. U svim fazama moraju se ispuniti zahtjevi kako bi krajnji proizvod bio halal – pojašnjava.
U proteklom periodu, na godišnjem nivou u prosjeku od 17 do 20 novih kompanija uspješno je okončavalo procese halal certificiranja. Ovaj prosjek u skladu je sa međunarodnim prosjekom koji se bave uspješnoću poslovanja. Evidentno je, ustvrdio je Alihodžić, da na broj novih halal certificiranih kompanija nije imala uticaj niti ekonomska kriza, a ni pandemija Covid-19.
Prema dosadašnjem našem iskustvu, dodaje, kompanije se opredjeljuju za implementaciju zahtjeva halal standarda kako bi potvrdile (halal) status svojih proizvoda, ispunile zahtjeve potrošača, ali i radi plasmana proizvoda na strana tržišta i konkurentne prednosti, piše FENA.
Zainteresiranost za halal proizvodima i certificiranju pokazuje i odziv kompanija koje su uzele učešće na nedavno održanom sajmu „Halal Fair“ u Sarajevu. To je najveći sajam halal industrije u regionu jugoistočne Evrope.
Po riječima Alihodžića, sajam je jedinstvena prilika za povezivanje predstavnika iz svih dijelova lanca halal industrije, uključujući privatne kompanije, distributere, ustanove i institucije, certifikacijska tijela, vladine zvaničnike i druge predstavnike halal tržišta.
– Misija naše Agencije je uspostaviti i održavati pouzdan sistem halal certificiranja i osiguranja halal statusa proizvoda i usluga. U skladu s tim, naša politika je da u marketima i tržnim centrima bude što kvalitetnija i raznovrsnija ponuda halal proizvoda i usluga. Uzimajući u obzir da se u marketima i tržnim centrima prodaju i „rinfuzni“ proizvodi onda je neophodno da se vodi računa kako prilikom manipuliranja halal proizvodima ne dođe do narušavanja halal statusa proizvoda, istakao je direktor Agencije Damir Alihodžić.
Dodaje da većina marketa ima obučeno i informirano osoblje i odvojen pribor za rezanje halal i nehalal proizvoda te vode računa o higijeni ruku, radnih površina, odjeće i sl.
-Proizvođači halal proizvoda informišu markete o prirodi halal proizvoda i načinu manipulacije istima kako ne bi došlo do narušavanja halal statusa proizvoda. Jedan od primjera dobre prakse je halal mesnica koja se nalazi u gastro marketu Crvena jabuka u Sarajevu gdje je investitor od samoga početka, odnosno uređenja objekta, vodio računa da se ispune svi zahtjevi halal standarda kako bi se izbjegla kros kontaminacija i narušavanje halal statusa mesa i proizvoda od mesa, navodi Alihodžić.
Riječ „halal“ potiče iz arapskog jezika i znači dopušteno, dozvoljeno. Halal hrana je hrana čiji su kriteriji propisani učenjem islama, odnosno Kur’anom i sunnetom. Propisi halal hrane su vrlo striktni i ne dozvoljavaju sastojke porijeklom od određenih životinja, kao što su svaštojedi, grabljivci, predatori, lešinari i sl. Osim što svi sastojci u hrani i piću moraju biti halal, hrana i piće moraju biti higijenski i zdravstveno ispravni za konzumaciju.
(Javno.ba)