8 C
Sarajevo
Čet, 03, 23

AHMETOVIĆ ZATRAŽIO DA NATO POŠALJE JOŠ VOJNIKA NA KOSOVO: BARIKADE SU TAMO PODIZANE I DEVEDESETIH GODINA

AHMETOVIĆ ZATRAŽIO DA NATO POŠALJE JOŠ VOJNIKA NA KOSOVO: BARIKADE SU TAMO PODIZANE I DEVEDESETIH GODINA

Na Zapadnom Balkanu, počevši od spora oko Kosova.

Raspad Jugoslavije počeo je 1991. sa rastućim nacionalizmom u Beogradu oko pitanja kome pripada Kosovo. Radilo se o tome da li je Kosovo autonomno ili treba da ostane dio tadašnje Jugoslavije. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije i otada je više od sto država priznalo Kosovo u UN-u, ali sukob i dalje postoji. To pokazuju tenzije i prijetnje oružanim sukobom Vlade Srbije prije nekoliko sedmica, ocjenjuje u intervjuu za Berliner Zeitung Adis Ahmetović (SPD).

On potom navodi da se, „uprkos tome, o tom sukobu u Njemačkoj rijetko vodi široka politička debata. Slična je situacija i sa etnonacionalističkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori“, kaže Ahmetović uz ocjenu da je to „fatalno“.

Političar SPD-a kaže i da su nedavni događaji na Kosovu još jednom otkrili neodlučnost Evropske unije.

AHMETOVIĆ ZATRAŽIO DA NATO POŠALJE JOŠ VOJNIKA NA KOSOVO: BARIKADE SU TAMO PODIZANE I DEVEDESETIH GODINA

„Opet su SAD morale da intervenišu kako bi smirile situaciju.“

On zato smatra da „EU hitno mora postati nezavisnija u pogledu bezbjednosne politike, uključujući i Zapadni Balkan“ i dodaje da mu je drago što je „kancelar najavio prekretnicu u spoljnoj i bezbjednosnoj politici“.

  • Za našu bezbjednost je bitno da li u SAD vlada Trump ili Biden. Trump se poigravao idejom o povlačenju iz NATO-a, a probleme na Zapadnom Balkanu je htio da riješi dozvoljavanjem pomjeranja granica i konsultujući se s Rusijom. Biden ima drugačiji stav. On je svjetionik nade za tamošnje ljude, koji stoje iza EU i demokratije i ne naginju Moskvi i autokratiji – kaže Ahmetović.

„Etnonacionalistički kurs podsjeća na Kremlj“

Novinar Berliner Zeitunga konstatuje da su problemi između Srbije i Kosova naizgled trivijalni i pominje registarske tablice, pitajući Ahmetovića zašto je ipak zabrinut.

  • Barikade su podizane na sjeveru Kosova i devedesetih godina, neposredno prije izbijanja jugoslovenskih ratova. Srbija je nedavno stavila svoju vojsku u pripravnost i zatražila od međunarodne zajednice da se sama pobrine za mir. Tako da je umalo vojska umarširala u jednu drugu zemlju – kaže njemački političar.

On dodaje i da je, gledano spolja i s obzirom na potencijal početnih sukoba, između Srbije i Kosova slična situacija kao između Ukrajine i Rusije, mada u drugačijim razmjerama.

  • Vjerujem da bi situacija na Zapadnom Balkanu bila još opasnija da je rat u Ukrajini krenuo drugačijim tokom. Ali, činjenica da je Zapad sada ujedinjen i da se Ukrajina snažno protivi Rusiji, ostavlja utisak na nacionalističke snage, dakle i na vladu Srbije. Srbijanski političari nedavno su formulisali cilj uspostavljanja takozvane Velike Srbije. To može uspjeti samo ako se, između ostalog, anektira Kosovo. Taj etnonacionalistički kurs podsjeća na Kremlj i ima podršku Putina.

Što EU više podržava Kosovo u njegovoj demokratizaciji, to je sve snažniji pokušaj Srbije da to spriječi – politički, a po potrebi i vojno. Prethodni pokušaji EU da pronađe srednji put nisu doveli do željenog rezultata. Zato moramo dosljedno da se zalažemo za jedinstven stav EU, da priznamo Kosovo kao cjelinu i da zaustavimo svaki pokušaj pomjeranja granice. To služi stabilnom miru obje zemlje – smatra Ahmetović.

A na pitanje šta bi EU trebalo da uradi, političar SPD kaže:

  • Vrijeme ističe. Ne smijemo dozvoliti ponovnu eskalaciju. Ne smije biti vojne dominacije Srbije nad KFOR-om, koji sa svojih 3.500 vojnika trenutno nije dovoljno jak – 1999. bilo ih je skoro 50.000. Ponovo nam je potrebno više vojnika, pa i iz Njemačke.

„Moskva aktivno podržava srbijansku vladu“

Odgovarajući na pitanje da li je to stav kompletne vladajuće njemačke koalicije, Ahmetović kaže da će to pokazati vrijeme.

  • Poslanička grupa SPD je pitanje Kosova stavila na dnevni red Odbora za spoljne poslove Bundestaga. Između ostalog, morat će da se razjasni da li u međuvremenu ima informacija o tome da je Rusija u region poslala Wagnerove grupe da ga dodatno destabilizuju. Moskva aktivno podržava vladu Srbije i hoće da i od tamo izaziva razdor u Evropi – ocjenjuje Ahmetović.

Na kraju intervjua, novinar njemačkog lista konstatuje da se „Zapad tokom proteklih nekoliko decenija nije baš proslavio u promovisanju demokratije u konfliktnim regionima i pita: Nije li vrijeme da se to malo smanji?”

  • To je legitimno pitanje – odgovara Ahmetović.

“Ali šta bi se desilo ako bi se Zapad na Zapadnom Balkanu držao po strani? Pretpostavljam da bi krajem decembra 2022. srbijanski vojnici vrlo brzo ušli na Kosovo da nije bilo KFOR-a. Slično je i sa Ukrajinom. Da je Zapad nije podržao finansijski i oružjem, Putin bi sigurno ostvario svoje ciljeve”, zaključuje Adis Ahmetović iz njemačkog SPD-a.

hayat.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 1 / 5. Brojanje glasova: 1

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Brano
Branohttps://javno.ba
Brano je veliki zaljubljenik u ribolov. Još veći je luđak za sportske vijesti. Voli sve, najviše nogomet. Na njegovom jelovniku su uvijek svježe informacije iz Liga petice, regije i svijeta. Prati sportske vijesti i redovno informira o svim sportskim dešavanjima.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa