Poslovajmo zeleno – Projekat u partnerstvu sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Distributivna i 110 kilovoltna (kV) prenosna mreža su skoro popunjeni kapaciteti.
Postoji još prostora na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, ali se ti kapaciteti brzo popunjavaju.
Prema najnovijem izvještaju Ember međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju, prošle godine je proizvedeno 2.304 teravatsata (TWh) električne energije iz vjetroelektrana, što je 9,8 posto više nego prethodne godine, povećavajući njihov udio u svjetskoj proizvodnji energije sa 7,3 na 7,8 posto. Kina je predvodila sa čak 886 TWh, dok Danska ima vodeći udio od 54 posto u proizvodnji električne energije od vjetroelektrana.
Bosna i Hercegovina, iako još u počecima kada je u pitanju energija vjetra, daleko je od navedenih brojeva i udjela, jer je proizvodnja od prošle godine od 357 gigavatsati (GWh) iz vjetroelektrana samo dva posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. Međutim, potencijal za napredak definitivno postoji.
“Imajući u vidu tehničke, ekonomske, prostorne i ekološke parametre, stvarni potencijal za električnu energiju od vjetroelektrana iznosi oko 2.000 megavata (MW) i trenutno je iskorišten manje od sedam posto.
Očekuje se da će u naredne tri do četiri godine biti dodatnih 700 MW vjetroelektrana u pogonu, sa godišnjom proizvodnjom električne energije od oko dva TWh, kao i oko 1.500 MW solarnih elektrana sa godišnjom proizvodnjom od 2,1 TWh, uglavnom od strane privatnih kompanija, što znači da će njihove cijene biti tržišne. To znači da se u narednim godinama može očekivati proizvodnja od 19 TWh u Bosni i Hercegovini, dok će se potrošnja održati na godišnjem nivou nešto višem od 12 TWh. S obzirom na ovako proizvedenu energiju, postoji izazov balansiranja, te je potrebno razmišljati o skladištenju energije kroz akumulacije i pumpe, akumulatore i druge načine skladištenja”, istakao je prof. dr. Zijad Bajramović, predsjednik BH K CIGRE.
Ograničavajući faktori
U Republici Srpskoj do sada dodijeljene su koncesije za izgradnju tri vjetroelektrane ukupne instalirane snage od oko 165 MW, ali nijedna još nije izgrađena
Kada je riječ o glavnim preprekama za veću proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana u BiH, te eventualnim manjkavostima u važećim zakonskim regulativama koje otežavaju izgradnju i funkcioniranje ovih vrsta elektroenergetskih objekata, Bajramović ističe da su najveći ograničavajući faktori za veću proizvodnju električne energije iz vjetra “problem balansiranja i uvjeti za priključivanje novih vjetroelektrana”.
“Prepreka masovnoj izgradnji elektroenergetskih objekata je kapacitet elektrodistribucijske i elektroprenosne mreže.
Distributivna i 110 kilovoltna (kV) prenosna mreža su skoro popunjeni kapaciteti. Postoji još prostora na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, ali će se ti kapaciteti brzo popuniti.
Dakle, uslov za izgradnju novih proizvodnih objekata je proširenje elektrodistribucijske i elektroprenosne mreže. S obzirom na značajna finansijska sredstva potrebna za ovo proširenje, pitanje je ko će finansirati ovaj razvoj – javni ili privatni sektor. Također, domaći investitori trenutno nisu spremni osigurati finansiranje za ovako velike projekte, a ni bankarski sektor nije spreman financirati ih, što je ograničavajući faktor za izgradnju vjetroelektrana”, zaključuje Bajramović.
U naredne tri do četiri godine očekuje se povezivanje na mrežu skoro 700 MW vjetroelektrana, sa godišnjom proizvodnjom od oko dva TWh
U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske također se slože da je nedostatak ulaganja u prenosnu i distributivnu infrastrukturu glavni problem za veće oslanjanje na električnu energiju proizvedenu u vjetroelektranama, posebno s obzirom na troškove balansiranja i priključivanja na prenosnu mrežu.
“Budući da je većina proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije koncentrirana na uskom pograničnom području, imperativ je ojačati povezanost elektroenergetskih sustava BiH i Republike Hrvatske. S obzirom na povećani interes za izgradnju na tom području, te uzimajući u obzir studije koje pokazuju potencijale za proizvodnju električne energije u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni, jasno je da je stvaranje berze električne energije ključno. Trenutno se radi na zakonskom rješenju za uspostavu lokalne berze električne energije na razini BiH, kako bi se smanjili troškovi prekograničnih kapaciteta, omogućilo trgovanje različitim proizvodima i maksimalno iskoristili proizvodni kapaciteti”, navode iz Elektroprivrede HZHB.
Nedostatak razvoja prenosne i distributivne infrastrukture također se smatra značajnim problemom u Elektroprivredi HZ HB, posebno ističući stanje 220 kV mreže na području Operativnog područja Mostar, na koju se priključuje ili planira priključenje većine novih proizvodnih objekata, a koja je stara više od 50 godina.
Uprkos svim preprekama, iz EP HZHB ističu da je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroelektrane, ključna strateška odrednica poslovne strategije ove kompanije.
“Već smo pustili u pogon prvu vjetroelektranu u BiH – VE Mesihovina, a trenutno smo u fazi razvoja fotonaponske elektrane EPHZHB 1 i vjetroelektrane Poklečani. Vjetroelektrana Poklečani će biti smještena u Posušju i donijet će brojne koristi lokalnoj zajednici i doprinijeti ciljevima energetske tranzicije BiH. Također, razvijamo više projekata vjetroelektrana, od kojih se najviše radimo na VE Velika Vlajna/Jastrebinka, Borova glava i Planinica, te ispitujemo potencijal za VE Mokronoge, Srđani, Velja Međa i Crkvine. Vjetroelektrane su ključna strateška odrednica našeg budućeg poslovanja”, zaključuju iz Elektroprivrede HZHB.
Napisao Armin Zeba
Objava BiH koristi manje od sedam posto potencijala vjetra pojavila se prvi puta na Business Magazine.
Izvor: ( / Javno.ba )