25 C
Sarajevo
Pet, 08, 22

90 godina prije “Princeze Ksenije”: Kako je nastao prvi njemački auto-put?

Prvi njemački auto-put otvoren je prije tačno 90 godina, u subotu 6. avgusta 1932. Vrpcu je presekao Konrad Adenauer, tada gradonačelnik Kelna, a poslije rata dugogodišnji kancelar.

Dok Njemačka slavi devet decenija brzih saobraćajnica, Crna Gora je tek ove godine dobila prve kilometre auto-puta, i to svega 41 kilometar, od Smokovca do Mateševa. U pitanju je prva dionica budućeg auto-puta od Bara do Boljara, same granice sa Srbijom.

Današnji auto-put 555 od Kelna do Bona pušten je u saobraćaj nekoliko mjeseci prije dolaska Adolfa Hitlera na vlast, ali njemački “autobanovi” su svejedno dugo poslije Drugog svjetskog rata važili za “firerove drumove.”

Za 15 godina koliko je bio kelnski gradonačelnik, Adenauer je realizovao mnoge velike projekte, među njima i sajam, gdje je danas sjedište televizije RTL, znameniti viseći most preko Rajne i Fordovu fabriku. Ali, kako je već tada slutio, auto-put je bio nešto posebno i revolucionarno, sa domašajem mnogo dalje od njegovog rodnog grada.

-

“Tako će izgledati putevi budućnosti,” predvidio je konzervqativni političar na otvaranju. “Nadam se da će ušteda vremena i udobnost vožnje ka Rajni i njenom lijepom krajoliku privući nove prijatelje iz zemlje i inostranstva.”

Zašto se onda u javnosti za njemačke auto-puteve vezuje drugo ime?

Da je Adolf Hitler gradnjom auto-puta sa ulica odvukao stotine hiljada nezaposlenih vjerovatno je najdugovječnija nacistička legenda.

Ministar propagande Jozef Gebels tvrdio je da je firer na ideju došao još 1923. Tada je sjedio u zatvoru, posle propalog pokušaja državnog udara.

Osim što je napisao pamflet koji je postavio okvir za užas Holokausta i rata, u zatvoru je, prema Gebelsu, “preko koljena raširio kartu naše otadžbine i u nju ucrtao svoje auto-puteve rajha.”

  Crnu Goru spaja sa 9 evropskih gradova: Evo šta morate znati ako prvi put letite Ryanairom

Nacisti su zapravo do dolaska na vlast 1933. bili glasni protivnici auto-puteva, uostalom kao većina tadašnjih političkih partija u zemlji.

U Vajmarskoj republici skoro da je postojao konsenzus kako su putevi samo za motorna vozila luksuz samo za 10.000 najbogatijih. Prosječan čovjek, naime, sebi nije mogao da priušti automobil.

Pa zašto bi onda država trošila basnoslovan novac na mrežu puteva, kada većina ionako putuje vozom?

Međutim, drumski saobraćaj se brzo razvijao. Broj registrovanih vozila se utrostručio od 1924. do 1929.

Na putevima neadekvatnim za nove uslove učestale su nesreće na seoskim putevima, objašnjava Ulrih Senijus (Ulrich Soénius), direktor Rajnsko-vestfalskog privrednog arhiva u Kelnu.

Ne čudi, jer istim drumovima kretali su se kamioni, automobili, konjske zaprege, biciklisti i pješaci.

Tako je bilo i na starom putu Keln-Bona, gdje je saobraćaj bio najgušći u Nemačkoj. Tuda su išla sva teretna vozila od sjevera ka jugu i obratno, a uz njih su za vikend u dolinu Rajne dolazili turisti iz rurske oblasti, Diseldorfa i Kelna, rekao je Senijus.

Uz saobraćaj, jačali su i zahtjevi da se put proširi i odvoji samo za motorna vozila.

Auto-put je završen usred svjetske ekononske krize, a iz ugla planera je to bila prednost jer su ljudi bili praktično prinuđeni na muktrpan, a jeftin rad.

Tako je 5.540 ljudi, bez bagera i pokretnih traka, počela gradnju autobana – automobilske trake, na njemačkom. “Gradnja od oktobra 1929. bila je čisti fizički rad,” kažu u operateru autoputeva, preduzeću Autoban GmbH (Autobahn).

Na kraju je prvi auto-put izgledao skoro isto kao što izgledaju današnji – sa četiri trake, potpuno prav i bez raskrsnica.

Planeri su postavili standarde: nagibi su do danas ostali mali, dozvoljeni radijus krivina veliki, a kolovoz blago nagnut ustranu, da kišnica može da otiče.

  Blagota Baća Radović: Kako sam napravio poslovnu imperiju

Kasnije su stigle i barijere protiv sudara i osvjetljenje. Nije bilo samo bankine između traka u suprotnom smeru – spočetka ih je razdvajala još jedna, široka traka, koja je često zloupotrebljavana za preticanje.

Nacisti su Adenauerov autoban odmah po dolasku na vlast iznova proglasili seoskim putem, otvorivši vrata slavljenju Hitlera kao izumiutelja autobana.

Savezni autoput A555 danas ipak važi za prvog u Njemačkoj. Ni to, doduše, nije baš potpuno tačno, kaže Senijus.

Zvanično, ta ruta je autoputem proglašena tek 1959. Na otvaranju 1932. opisana je kao ‘drum bez raskrsnica za motorna vozila’. Naime, 555 je otvoren prije nego što je smišljena reč auto-put.

dpa/Investitor

.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}

investitor.me

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa