Ako je rast cijene jedini kriterijum, onda se ove godine samo jedna investiciona klasa može pohvaliti statusom sigurnog uto�išta, a to je zlato.
Kako navodi CNBC, cijena unce zlata trenutno iznosi više od 3400 dolara, a tokom ove godine zlato je poskupilo 30 posto.
Time rast cijene najplemenitijeg metala nadmašuje rast drugih tradicionalnih sigurnih uto�išta, poput japanskog jena, švajcarskog franka i ameri�kih državnih obveznica. To pak prisiljava investitore da preispitaju kako zaista izgleda sigurno uto�ište za kapital u sadašnjem okruženju geopoliti�kog usijanja i sve upitnije fiskalne održivosti najveće svjetske ekonomije.
Rušenje rekorda
Među valutama je u prošlosti sigurna opklada bio ameri�ki dolar. Međutim, dolarov indeks, mjerilo vrijednosti dolara u odnosu na korpu valuta, oslabio je blizu 10 posto od po�etka godine. Valute koje se takođe smatraju sigurnim uto�ištima, poput japanskog jena i švajcarskog franka, oja�ale su osam, odnosno deset posto prema dolaru u tom periodu.
Prinosi na 10-godišnje ameri�ke državne obveznice, koje se smatraju mjerilom u svijetu državnog duga, od po�etka godine su niži za oko 19 baznih poena. Podsjetimo, prinosi i cijene obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, što zna�i da niži prinosi zna�e više cijene.
Nasuprot tome, cijene zlata već mjesecima obaraju rekorde. Ovogodišnja najviša cijena iznad 3.500 dolara zabilježena je u aprilu. Ovogodišnju potražnju za zlatom podstakla je atmosfera nestabilnosti i neizvjesnosti, posebno nakon nedavne eskalacije tenzija na Bliskom istoku gdje već peti dan ne prestaje razmjena bombi i raketa između Izraela i Irana.
Međutim, spoljnotrgovinska i opšta ekonomska politika administracije predsjednika Donalda Trumpa takođe ide u korist zlatu.
– Postoji rastući osjećaj o nesigurnoj budućnosti ameri�kog dolara i tržišta ameri�kih državnih obveznica. Mislim da je to podstaklo mnogo veće interesovanje za alternativna sigurna uto�išta poput zlata – rekao je zvani�nik Svjetskog vijeća za zlato, Shaokai Fan.
Podsjetimo, ameri�ke državne obveznice suo�ile su se s oštrom rasprodajom u aprilu nakon što je predsjednik Donald Trump uveo „recipro�ne“ carine za gotovo pola svijeta. Naknadni izlazak investitora iz dugoro�nog ameri�kog duga dogodio se u maju nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD-a. Trumpov prijedlog poreske reforme poslužio je kao dodatni udarac dugogodišnjoj reputaciji ameri�kih državnih obveznica kao sigurnog uto�išta, nakon što je prinos na 30-godišnje obveznice prešao klju�nih pet posto.
Problemi jena i franka
Potražnja za ameri�kim dužni�kim instrumentima od tada se blago oporavila. Ameri�ke obveznice i dolar nijesu bili jedini �ija je reputacija sigurnog uto�išta narušena. Uporedo s rasprodajom ameri�kih obveznica u maju, investitori su izlazili i iz japanskih državnih obveznica. Prinos na 10-godišnji japanski dug porastao je za 39 baznih poena od po�etka ove godine, što ukazuje na pad potražnje. Japanski jen je oja�ao oko osam posto prema dolaru u istom vremenskom periodu.
Razlog ja�anja jena leži u monetarnoj politici centralne banke Zemlje izlazećeg sunca. Kako Banka Japana nije povećavala kamatne stope koliko su to prethodnih godina �inili ameri�ki Fed i evropski ECB, to je sada motiv investitorima da se preusmjere u jen. Japanska centralna banka zadržala je svoju kamatnu stopu na 0,5 posto, ponajviše zbog zabrinutosti oko uticaja Trumpovih carina na ekonomske izglede te izvoznom orijentisane zemlje.
Švicarski franak, još jedna tradicionalna valuta sa statusom sigurnog uto�išta, oja�ao je više od 10 odsto prema dolaru od po�etka godine. Međutim, tamošnja centralna banka prema nekim tuma�enjima pokušava obeshrabriti priliv kapitala u franak. U martu je švicarska centralna banka postavila svoju kamatnu stopu na 0,25 posto.
Opsežne kupovine zlata od strane globalnih centralnih banaka takođe povećavaju njegovu privla�nost. Prošle godine centralne banke su dodale neto 1045 tona zlata u svoje rezerve, što je ozna�ilo već treću uzastopnu godinu da su kupovine premašile hiljadu tona. Evropska centralna banka takođe je nedavno izvijestila da je zlato nadmašilo euro kao druga najveća rezervna imovina, �ineći oko 20 posto globalnih rezervi krajem 2024. godine, piše biznis.
(24sata.info)
The post Zlato ove godine privla�nije i od švicarskog franka appeared first on 24sata.ba.