UÄ�esnici nauÄ�nog skupa “Srebrenica – 30 godina od genocida – Kontinuitet zloÄ�ina, negiranje i nestali” koji je održan danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, poruÄ�ili su da je Srebrenica dio kulturnog, akademskog i kolektivnog identiteta bh. druÅ¡tva.
Organizator današnjeg skupa bio je JU Muzej Alija Izetbegović, Institut za istraživanje zlo�ina protiv �ovje�nosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Gazi Husrev-begova biblioteka.
Analizu historijskog progona na podru�ju Srebrenice dali su panelisti: direktor Instituta za istraživanje zlo�ina protiv �ovje�nosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Mumamer Džananović, profesori Amir Kliko, Zilha Mastalić Košuta, Merisa Karović-Babić i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić.
Po rije�ima Zilhe Mastalić Košuta, period od 1992. do 1995. godine nastavak je svega onoga što velikosrpska politika nije u�inila i postigla u ranijim ratovima i ranijim zlo�inima.
– Ciljevi su postignuti, ono Å¡to su željeli to su i uradili – kazala je te pojasnila da je demografska slika u Srebrenici potpuno izmijenjena. Na osnovu popisa stanovniÅ¡tva, 1991. godine bilo je oko 27.500 BoÅ¡njaka, nakon izvrÅ¡enog genocida, a na osnovu popisa iz 2013. godine “možemo vidjeti potpuno izmijenjenu demografsku situaciju – navela je.
Također, smatra poraznim da se danas manipuliše �injenicama i negiraju zlo�ini.
– Iza toga stoji Srbija koja ulaže ogromne novce, ogromne napore u svijetu da se negiraju zloÄ�in i genocid na podruÄ�ju Srebrenice – naglasila je ona.
Na osnovu stru�nog mišljenja, Mastalić-Košuta kaže da ne treba zanemariti ni događaje prije jula 1995. godine. Podsjeća da je situacija bila izuzetno teška, pogotovo od januara 1993. godine i nakon pada Cerske, Kravice i Konjević polja, kada ogroman broj raseljenih osoba dolazi u Srebrenicu, njih oko 50.000.
Posljedica svega što se dogodilo u Srebrenici, podvukla je, jeste više od 8.000 ubijenih, među kojima je i više od 800 djece.
– Bilo je Ä�ak i beba koje su ubijene u tom periodu. NajmlaÄ‘a žrtva je Fatima Muhić – javnosti poznat sluÄ�aj kada je jedan vojnik Vojske Republike Srpske ubio tek novoroÄ‘enu bebu, a 2012. godine su pronaÄ‘eni njeni posmrtni ostaci u jednoj od masovnih grobnica – kazala je Mastalić-KoÅ¡uta.
Za zlo�in genocida, podsjetila je, procesuirano je više od 50 zlo�inaca pred Haškim tribunalom i pred Sudom BiH, nekoliko je slu�ajeva u Republici Hrvatskoj i također dva slu�aja u Srbiji.
– MeÄ‘utim, u tim procesuiranjima u Srbiji ne spominje se rijeÄ� genocid, ne spominju se svi zloÄ�ini koji su se dogodili i uglavnom se ta roÄ�iÅ¡ta odgaÄ‘aju, a zloÄ�inci dan danas Å¡etaju slobodno i po Srbiji i u Republici Srpskoj – zakljuÄ�ila je Mastalić-KoÅ¡uta.
Profesorica Merisa Karović-Babić je istakla da je nakon trodecenijske vremenske distance zaista važno sjećati se genocida u Srebrenici i dostojanstveno ga obilježavati.
– Ali, takoÄ‘er je važno naglasiti da se genocid nije dogodio samo u julu 1995. godine tih nekoliko dana od 11. jula. Genocid je proces koji je trajao u kontinuitetu od 1992. godine poÄ�ev od strateÅ¡kih ciljeva koji su usvojeni na SkupÅ¡tini samoproglaÅ¡enog srpskog naroda, Republike BiH, i na toj sjednici su zacrtani ciljevi koji su imali namjeru provesti genocid u djelo – istakla je.
Podsjetila je da je zlo�inac Ratko Mladić jasno rekao i upozorio na toj sjednici da se provedu ti planirani ciljevi, genocid i išlo se u tom pravcu od 1992. godine.
– Da podsjetim, u aprilu 1993. godine misija UN-a koja je boravila u Srebrenici konstatovala je da se tada u Srebrenici upravo deÅ¡ava usporeni proces genocida – istakla je Karović-Babić.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić je kazao da intencija današnjeg skupa nije organizirati samo još jedan komemorativni skup ili da utvrde neke nepoznate �injenice, već da se utvrde granice koje se ne smiju prelaziti.
– Tu smo da se joÅ¡ jednom potvrdi da postoje granice koje ne smijemo prelaziti i da uÄ�vrstimo naÅ¡u moralnu i etiÄ�ku, prije nego akademsku obavezu koja Srebrenicu Ä�ini dijelom naÅ¡eg kolektivnog identiteta i moralne, civilizacijske i ljudske obaveze koja bitno nadilazi i kategorije nauÄ�nog sjećanja – naglasio je Handžić.
Dakle, poru�io je, danas žele još jednom podsjetiti da je Srebrenica dio našeg kolektivnog identiteta, da je trajno sjećanje na zlo�in koji je po�injen prije 30 godina dio našeg akademskog, kulturnog i društvenog miljea u najširijem smislu rije�i i da će se svi zajedno, a posebno ustanove kulture kao što je Gazi Husrev-begova biblioteka, morati intenzivno uklju�iti u njegovo obilježavanje.