Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović izjavio je da je aktuelna konferencija o Izbornom zakonu BiH izuzetno važan sastanak na kojem zastupnici žele prvenstveno �uti mišljenja stru�njaka, ali i politi�ka iskustva onih koji su se ranije bavili politikom.
“Želimo da Izborni zakon BiH ne bude kljuÄ�ni kamen spoticanja u politiÄ�koj budućnosti BiH”, poruÄ�io je Mehmedović, naglaÅ¡avajući da se o ovoj temi uglavnom govori kroz medije i politiÄ�ke stavove, dok se miÅ¡ljenja struke rijetko Ä�uju.
Istakao je potrebu da se u zakon ugrade mehanizmi za raspuštanje parlamenata svih nivoa i održavanje vanrednih izbora, jer trenutna situacija, u kojoj ne postoji izmjenjivost izvršne i zakonodavne vlasti, ima ozbiljne posljedice po budućnost zemlje.
Mehmedović je posebno ukazao na potrebu zaštite prava slabovidnih osoba, koje sada koriste asistente prilikom glasanja, �ime se narušava tajnost izbora. Također je naglasio važnost rješavanja problema tzv. P2 obrasca, kako bi građani koji su 1991. godine živjeli u određenim općinama mogli glasati u tim sredinama, �ime bi se smanjile etni�ke podjele koje trenutni zakon dodatno produbljuje.
“Ne želimo da se politiÄ�ki ciljevi iz devedesetih unose u izborno zakonodavstvo na naÄ�in da se suverenitet prenosi na etniÄ�ke skupine, umjesto da pripada graÄ‘anima”, rekao je Mehmedović, dodajući da je upravo to najveća prepreka u politiÄ�kom životu BiH.
Zaklju�no, naglasio je da je neophodno raditi na dva klju�na aspekta: zaštiti integriteta izbornog procesa i rješavanju politi�kih pitanja koja opterećuju zakonodavni okvir. Izrazio je nadu da bi se tehni�ki aspekti zaštite integriteta mogli pripremiti do narednih izbora.
Azra Zornić, apelantica koja je pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) dobila presudu protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije, izjavila je da se ta presuda ne odnosi na izmjene Izbornog zakona, već na potrebu izmjene određenih odredbi Ustava koje je diskriminiraju u izbornom procesu.
“Stalno se govori o izmjenama, dopunama i usvajanju Izbornog zakona, ali suÅ¡tinski se niÅ¡ta ne može uraditi bez izmjene Ustava, kako nalaže i moja presuda”, pojasnila je Zornić.
Prema njenim rije�ima, postojeći Ustav je diskriminatoran, te nijedan izborni zakon koji je u skladu s njim ne može biti usklađen s presudama Evropskog suda za ljudska prava, uklju�ujući i presudu u predmetu Sejdić-Finci.
Zornić je naglasila da će Bosna i Hercegovina morati implementirati ovu presudu, ali da politi�ari taj proces odugovla�e.
“Implementacijom presuda gubi se etniÄ�ki predznak, a nacionalistiÄ�ke stranke gube svoje predizborne slogane. Morali bi se baviti ekonomijom, zdravstvom i drugim životnim pitanjima koja zanimaju graÄ‘ane i na osnovu toga kreirati kampanju. To je veliki posao. LakÅ¡e je reći: glasajte za mene i ja ću Å¡tititi svoj narod”, zakljuÄ�ila je.
Sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović izjavio je da bi se svi politi�ki stavovi u Bosni i Hercegovini trebali temeljiti na principima na kojima po�iva svaka demokratska država, među kojima je i vladavina prava. To, kako je naglasio, podrazumijeva provođenje sudskih odluka, uklju�ujući i presude Ustavnog suda BiH, ali i Evropskog suda za ljudska prava.
“Ako ćemo govoriti o stavovima koji se temelje na principima, onda bi to svakako trebala biti ideja vodilja”, rekao je Vehabović, dodajući da su presude Evropskog suda jasne i detaljne, te da imaju prioritet u provoÄ‘enju.
Istakao je da te presude ne nude gotova rješenja koja se mogu jednostavno prepisati, već zahtijevaju razumijevanje i primjenu principa na kojima se temelje, a to je prije svega princip nediskriminacije.
“Ako želimo izborno zakonodavstvo koje neće biti diskriminatorno i rezervisano za jednu, dvije ili tri grupe graÄ‘ana, rjeÅ¡enja su vrlo jednostavna”, poruÄ�io je Vehabović.
Dodao je da presude Evropskog suda ne traže potpuno izbacivanje etni�kog principa, već zabranjuju njegovo provođenje na diskriminatoran na�in.
Konferencija je okupila veliki broj predstavnika medija, nevladinih organizacija, izvršne i zakonodavne vlasti te diplomatskog kora i misija u BiH, a među u�esnicima su bili akademik Mirko Pejanović, profesor Neven Anđelić, potpredsjednik Ameri�ko-evropske alijanse Reuf Bajrović, predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić i �lan Suad Arnautović.
(24sata.info)
The post U državnom parlamentu rasprava o reformi izbornog zakonodavstva, fokus na presudama evropskog suda appeared first on 24sata.ba.
