back to top

Traže se radnici: Omogućiti poslodavcima da zaposle radnike iz inostranstva u onim oblastima u kojima postoji deficit stručne radne snage

Zapošljavanje stranaca – perspektive i mogućnosti naziv je konferencije koja je održana u Sarajevu u organizaciji Agencije za rad i zapošljavanje BiH, uz finansijsku i tehničku podršku projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja na zapadnom Balkanu (ESAP-2), koji se provodi u okviru Regionalnog vijeća za saradnju (RCC), a finansira iz sredstava EU.

Iskustva

Na konferenciji su učestvovali predstavnici zavoda i službi za zapošljavanje u BiH, udruženja poslodavaca, te predstavnici državnih i entitetskih ministarstava koji se bave pitanjem tržišta rada. Cilj konferencije bio je razmijeniti iskustva o problematici zapošljavanja stranaca u BiH u smislu postojećeg zakonskog okvira, potreba poslodavaca, ponude na tržištu rada, te uloge zavoda i službi zapošljavanja.

Poslodavci su istakli problem nepouzdanih evidencija nezaposlenih osoba jer se na njima nalazi jako veliki broj osoba koje aktivno ne traže posao, ne žele da rade ili rade na crno

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić istakao je ovom prilikom osnovne izazove sa kojima se tržište rada u BiH susreće kada je u pitanju zapošljavanje stranaca. Pojasnio je da imamo s jedne strane potrebu poslodavaca za zapošljavanjem stručne radne snage, dok s druge strane još imamo oko 360.000 nezaposlenih osoba.

– Nadalje, imamo trend odlaska radne snage iz BiH u potrazi za boljim uslovima rada, te negativan demografski trend. Obrazovni sektor još ne prati potrebe tržišta rada na zadovoljavajućem nivou i taj će problem biti još izraženiji u budućnosti, naglasio je Bandić.

U ime projekta RCC-a ESAP2 prisutnima se obratila Amira Ramhorst, vođa projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja 2 (ESAP2), koja je istakla zadovoljstvo učešćem na konferenciji.

– Danas imamo priliku da na jednom mjestu čujemo poslodavce iz BiH, zavod i službe zapošljavanja, te druge relevantne institucije koje se bave zapošljavanjem stranaca u BiH i na taj način unaprijedimo dijalog između ovih institucija vezano za ovako važnu temu, dodala je Ramhorst.

Obrazovni sektor još ne prati potrebe tržišta rada na zadovoljavajućem nivou i taj će problem biti izraženiji u budućnosti, kaže Bandić

Učesnici konferencije u ime zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi zapošljavanja u svojim izlaganjima uglavnom su se dotakli procedure i zakonskog okvira za zapošljavanje stranaca. Osnovne smetnje učinkovitijem provođenju sadašnjih propisa jesu neusklađenost zakonskog okvira između državnog i entitetskog nivoa, neusklađeni zakonski rokovi za pojedine radnje, te postojanje velikog broja osoba na evidencijama koje nisu aktivni tražioci posla, već su tu samo zbog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

Predstavnici poslodavaca u svojim izlaganjima su iznijeli da se susreću sa deficitom u zapošljavaju određenog profila radne snage, prije svega u građevinskom sektoru, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu.

Također, poslodavci navode problem nepouzdanih evidencija nezaposlenih osoba jer se na njima nalazi jako veliki broj osoba koje aktivno ne traže posao, ne žele da rade ili rade na crno i nisu dostupne za novo zapošljavanje. Jedan od problema je i što obrazovni sektor ne prati potrebe tržišta rada. Zbog toga poslodavci traže ukidanje kvota za zapošljavanje stranaca, a uvođenje instrumenta ispitivanja tržišta s ciljem određivanja deficitarnih zanimanja, sve po ugledu na članice EU iz našeg okruženja, te liberalizaciju zakonskih rješenja za zapošljavanje stranaca, čime bi se smanjili rokovi i potrebni dokumenti za izdavanje radnih dozvola.

Deficit

Stav poslodavaca je da se pažnja treba posvetiti stvarno nezaposlenim osobama u BiH koje hoće da rade, ali dok se to ne desi, jer to podrazumijeva značajniju izmjenu zakonskih rješenja, potrebno je omogućiti poslodavcima da zaposle radnike iz inostranstva u onim oblastima u kojima postoji deficit stručne radne snage.

Kao moguće rizike usljed manjka radne snage, učesnici konferencije su naveli pad ekonomske aktivnosti i ekonomsku stagnaciju, te daljnji pad mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta za domaću radnu snagu.

S druge strane, kao rizici od povećanog priljeva strane radne snage navedeni su obaranje cijene rada, povećanje broja nezaposlenih građana BiH, te kulturološke razlike prilikom inkluzije stranaca u naše društvo.

www.oslobodjenje.ba

drugi upravo čitaju