back to top

Svi krediti u našoj zemlji su sigurni: “Banke bi trebale dobro analizirati položaj klijenta i kako efekat povećanja kamatnih stopa može utjecati na njih”

Agencija za bankarstvo Federacije BiH nedavno je donijela mjere za ublažavanje rizika izazvanog mogućim rastom referentnih kamatnih stopa, inflatornim pritiscima i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište BiH.

Kako je za O kanal i Oslobođenje kazao Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, svrha donošenja ovih mjera jeste prevencija prelijevanja određenih dešavanja koja imamo u EU u našu zemlju.

Pomoć klijentima

– Mi, dakle, imamo u EU jasnu i jaku reakciju na inflatorna kretanja. Prilikom nedavnog obraćanja Christine Lagarde, šefica ECB-a, kao svoje prioritete stavila je stabilizaciju cijena i borbu protiv inflacije. Mjere koje je Evropska centralna banka donijela skrojene su za zemlje eurozone, za vodeće zemlje EU i one imaju za cilj stavljanje inflacije pod kontrolu. Sva inflatorna kretanja u EU imaju i negativan efekat po ekonomiju BiH. Stoga je cilj mjera koje je Agencija donijela da spriječimo prelijevanje tih negativnih efekata na BiH koji će nastati u EU, kazao je Mahmuzić.

Kako je naglasio, mjere koje Agencija donosi imaju za cilj samo interese BiH.

– Mi smo pratili sve ono što radi ECB. Pratili smo kretanje referentnih kamatnih stopa i čak smo u augustu zajedno sa kolegama iz Agencije za bankarstvo RS-a počeli da radimo na nekim rješenjima koja bi za cilj imala otklanjanje negativnih efekata na bankarski sistem BiH u cjelini, istakao je Mahmuzić.

Dodao je kako negativni efekti mogu biti izraženi kroz značajan rast kamatnih stopa u bh. bankarskom sistemu, gdje “mi kao regulator moramo da reagujemo”.

– Dakle, mjere koje smo donijeli imaju za cilj da pomognu i klijentima i privredi i bankama BiH. Po ovoj odluci predviđeno je da banka mora pažljivo analizirati položaj klijenta i efekte koje će eventualno podizanje kamatnih stopa iznad određenog nivoa imati kako na privredne klijente, preduzeća, tako i na institucionalne klijente i fizička lica. Naprimjer, ako banka odluči da poveća kamatne stope privredi, moraće to uraditi na način da to nema značajniji uticaj na bilanse banaka, kako za postojeće, tako i za buduće kredite. Kada su u pitanju fizička lica, banka mora analizirati položaj i efekte koje bi eventualno povećanje kamatnih stopa moglo imati na klijente, a ako se vidi da to povećanje može ugroziti otplatu kredita, onda do njega ne smije doći, pojasnio je Mahmuzić.

Prema njegovim riječima, sigurni su svi krediti u BiH.

– Mi smo ovom odlukom obuhvatili i kredite sa fiksnom kamatnom stopom, gdje smo obratili posebnu pažnju na novoodobrene kredite. Namjera nam je zaštita stabilnosti bankarskog sektora, ali i da stimulišemo banke da nastave kreditirati privredu, posebno u ova teška vremena. Kao što sam rekao, svi krediti su sigurni, a može se desiti da i kredit sa fiksnom kamatnom stopom klijent ne može otplaćivati zbog raznih razloga, kazao je Mahmuzić.

Kada su u pitanju klijenti koji bi tek željeli da podignu kredit, on je istakao da oni trenutno ne vide da postoji razlog za povećanje kamatnih stopa.

– Ako gledamo likvidnost i izvore koje banke trenutno koriste, ne postoji opravdanost za promjenu kamatnih stopa. Odluka koju je Agencija donijela je privremenog karaktera i tretira i buduće kredite koji će se odobravati. Banke bi trebale da dobro analiziraju položaj klijenta i kako efekat povećanja kamatnih stopa može imati uticaja na klijente, ali i nove plasmane, dodao je Mahmuzić.

Kad su u pitanju mjere koje poduzima ECB, a za koje se u posljednje vrijeme često moglo čuti da su zakasnile, on je kazao kako su mjere koje se donose na tom nivou političko-finansijske.

Mala ekonomija

– Moramo stvari staviti u neki širi kontekst. Monetarna politika ECB-a je bila dosta agresivna kao odgovor na krizu 2008. Imali smo značajno povećanje zaduženja država i bilo je očekivati da će se desiti inflatorni udar. Već 2019. bile su određene najave da se podižu kamatne stope, ali se to nije desilo zbog Covid-19. Ipak, mi u svemu ovome moramo da razmišljamo o BiH, bez obzira na to šta rade vodeće ekonomije. Naime, mi smo jedna mala otvorena ekonomija za sve udare sa strane, ali gdje imamo prostor, moramo djelovati na način da zaštitimo građane, privredu i naš bankarski sistem. Neke zemlje su uvele rigoroznije mjere. Mi imamo još mogućih mjera i nećemo se libiti da ih upotrijebimo, istakao je Mahmuzić.

www.oslobodjenje.ba

drugi upravo čitaju