Izolirani su, žive sami, osjećaju se kao da su zatvoreni u svom domu – to su mađarski umirovljenici. Bavimo se važnim, ali često tiha tema: usamljenost u starosti.
Odnosi su važni za društveno sudjelovanje, dobrobit, kulturne i rekreacijske aktivnosti. Bliske društvene veze pružaju emocionalnu stabilnost. Suprotno tome, produljena usamljenost ozbiljan je izvor stresa što dovodi do psihosocijalnog opterećenja.
Samopoštovanje i neovisnost
Redoviti društveni kontakti pomažu starijim osobama koje čuvaju samopoštovanje, samopouzdanje i neovisnost. Ali djeluje samo ako su ovi osnovni oblici odnosa uopće dostupni. Ja sam ovdje, a vi ste ovdje – gdje god da smo – ostaje most između stranaca, udaljenosti, nesporazuma i tišine.
Suvremeni podaci, medijski i internetski kontakti ne mogu zamijeniti osobne sastanke. Usamljenost je veliki problem među starijim osobama. Sve više i više nailazi na svijet interneta, provodeći vrijeme igrajući se, kladeći se na sportske stranice poput Oklada 365.
Prema novijim istraživanjima, broj onih koji su nakon 65. godine osjećaju se usamljeno, može se povećati za 80-100%. To može biti jedan od razloga za potrebu za negacijom, a na primjer, u Danskoj, ali 8% njih dobiva skrb za to.
Zbog toga se zaposlenici u starateljstvu bave pitanjem: Što zapravo znači usamljenost? To bi također mogao biti kriterij za određivanje potrebe za skrbi.
Usamljenost uzrokuje bolesti
Ta je činjenica davno. Usamljenost uzrokuje stres, oslabi imunološki sustav i vodi do bolesti. Stariji ljudi pate češće od fizičkih i mentalnih problema. Često se povezuje s usamljenosti.
Što je netko usamljeniji, manje je vjerojatno da će živjeti zdravo i sretno. I što duže ostaje usamljen, vjerojatnije je da će bolesti i komplikacija.
Ne opterećuje pojedince, već i zdravstveni sustav. Prema jednoj studiji, usamljenost u Austriji godišnje uzrokuje dodatne zdravstvene troškove od 1,36 milijardi eura. To je 579 milijuna eura više od troškova uzrokovanih pušenjem.
Zato svaka investicija koja pomaže u sprječavanju usamljenosti – isplativa.
U Danskoj, na primjer, gdje polovica ljudi starijih od 65 godina živi samo, dugo se postavlja pitanje, kuhati i jesti sam, ili sjediti sam u dnevnoj sobi kako bi samo osigurala besplatnu društvenu organizaciju. Prema danskom modelu, važan je element prevencije.
Više od 75 godina – većina živi sama
Nakon odlaska u mirovinu, mnogi se stariji povlače u svoje domove. Svaka deseta osoba rijetko napušta stan. 6% njih izlazi samo jednom tjedno.
Postoje i rodne razlike: u apsolutnim figurama žene često susreću druge ljude. Međutim, u starijoj populaciji, iznad 75 godina, većina živi sama.
Osjećaj usamljenosti je osjećaj koji mnogi ljudi znaju. Suočavanje s usamljenošću prije svega znači se baviti se sobom. U starosti to postaje osnovno životno pitanje.
Biti sam nije nužno loš – ali osjećati se usamljeno jest. Potrebno je razmotriti što nam je potrebno, koji su nam društveni kontakti važni i kako ih možemo poduzeti – to je jedan od najvažnijih koraka prema pozitivnom pristupu starenju.