RUSIJA ULTIMATIVNO PROTIV EVROPSKIH INTEGRACIJA ZAPADNOG BALKANA

To je jedna od poruka s konferencije o posljedicama ruske agresije na Zapadnom Balkanu, koju je organizovala ukrajinska ambasada u Srbiji.

Ruski pristup vrlo jasan

Prema mišljenju direktora Centra za stratešku analizu Darka Obradovića, ruski pristup na Zapadnom Balkanu je vrlo jasan – održati pojas neutralnih zemalja što je više moguće.

S obzirom da se taj prostor suzio i da ga u Evropi takoreći više nema, Zapadni Balkan i Srbija ostaju prioritet broj jedan Rusije kada se govori o sprječavanju kompletnih euroatlantskih integracija na evropskom kontinentu:

  • Rusija je ultimativno protiv evropskih integracija na Zapadnom Balkanu. To smo vidjeli na primjeru Ukrajine. Onog trenutka kada više nije mogla putem korumpiranog režima Janukoviča da zadrži Ukrajinu van evropskih integracija, kada nije mogla da zadrži Ukrajinu u svojoj sferi uticaja, tog trenutka se okrenula upotrebi oružja, izveden je napad na Donbas, izveden je napad na Krim.

Onog trenutka kada se Ukrajina oporavila poslije osam godina i krenula stabilnim putem razvoja – tog trenutka je Rusija krenula u punu oružanu agresiju – rekao je Obradović i dodao da poslije 24. februara više ne postoji neutralnost kao koncept.

Prema njegovim riječima, agresija na Ukrajinu ima pozitivnu stranu i ukoliko političari na Balkanu budu mudri, ta agresija će ih sve požuriti ka EU i otvorit će se ta vrata prije nego što se očekuje, piše VOA.

  • Ako je neko mislio da je moguće održavati odbrambenu i vojnu saradnju s Ruskom Federacijom, sada uz najbolju volju to više neće biti moguće. I to ne zbog Srbije, nego zbog same Rusije.

Više nije korisno, nije perspektivno i nije sigurno biti, ne prijatelj nego saveznik Rusije, jer će to povući druge konsekvence koje se tiču osnovnog ekonomskog opstanka, pitanja stranih direktnih investicija, integrisanosti, ali i zaštite ekonomskog napretka – smatra Obradović, te podsjeća da nije prošao ruski zahtjev da se pri srbijanskom ministarstvu odbrane otvori kancelarija ruskog ministarstva odbrane.

Srbija će prije ili kasnije prihvatiti vanjskopolitičku politiku EU

Direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost Darko Trifunović je ocijenio da se Srbija za sada uspješno brani od ruskog hibridnog rata – Beograd je u Ujedinjenim nacijama dva puta glasao za važne rezolucije protiv Rusije u Ujedinjenim nacijama i nije odobrila diplomatski status ruskom humanitarnom centru u Nišu.

  • Jedino neriješeno pitanje za sada je uvođenje sakcija Rusiji, ali to je visokopolitičko pitanje i naši političari to moraju da razumiju. Opredjeljenje Srbije je jasno izraženo u svim našim nacionalnim strategijama i strategiji za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Srbija će prije ili kasnije prihvatiti vanjskopolitičku politiku EU, siguran sam u to – rekao je Trifunović.

Kako je naveo, uprkos svakodnevnim glasnim proruskim napisima u novinama i mišljenjima koje iznose razni tink-tenkovi, to nije mišljenje običnih ljudi koji se, prema riječima Trifunovića, sjećaju kako su Ukrajinci tokom sankcija devedesetih pomagali Srbiju i baržama niz Dunav dopremali benzin i dizel.

Direktor ukrajinske nevladine Mreže za istraživanje geopolitike Mikhailo Samus skrenuo je pažnju na Putinovu izjavu da “nisu još ni počeli”.

  • Moglo bi se reći da to zvuči kao vic, da nema toliko žrtava i uništenih gradova. Marijupolj i Sjeverodonjeck praktično više ne postoje, sravnjeni su sa zemljom. A opet, Rusija je iskoristila 45.000 raketa, a da nije uspjela da sprovede ‘blickrig’ kao nekada u Čehoslovačkoj – rekao je Samus i iznio prognozu da će Rusija pokušati da okupira cijeli Donbas, kao i da će pokušati da prikupi trupe za novi napad na sjever Ukrajine.

Konfuzija društva u vezi s Ukrajinom

  • Više građana Bjelorusije smatra Rusiju za krivca za sukob u Ukrajini nego građana Srbije, iako je sa bjeloruske teritorije izvršen napad na Ukrajinu, što govori o uticaju srbijanskih medija i konfuziji u javnosti – izjavio je programski direktor “Novog trećeg puta” Dimitrije Milić na drugoj panel diskusiji “Srbija i Ukrajina: između ruskih ambicija i evropskih integracija” u okviru konferencije o posljedicama rusko-ukrajinskog rata na Zapadni Balkan.

Milić je, pozivajući se na rezultate istraživanja koje je njegova organizacija sprovela na osnovu 17.500 tekstova sa 15 najčitanijih domaćih portala, ocijenio da je u domaćim medijima snažniji antizapadni od proruskog sentimenta, i ukazao da bi to moglo da ima uticaja na još jednu tezu koja se provlači kroz domaće medije, a to je da Srbija mora da odabere između Zapada i Istoka, modernizacije i tradicije.

U isto vrijeme, analiza “Novog trećeg puta” pokazala je da Rusija i Kina mogu da računaju na više pozitivnih nego negativnih tekstova na portalima, dok EU, SAD i njihovi lideri, s izuzetkom Macrona – imaju negativan skor.

Iznenađenje je, kako je rekao, da ima više negativnih tekstova o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nego o Rusiji, ali zato i dalje postoji percepcija javnosti da su glavni ekonomski partneri Rusija i Kina, iako Srbija sa EU i NATO zemljama razmijeni robu i usluge vrijedne 35 milijardi eura godišnje, s Rusijom dvije milijarde, a sa Kinom četiri milijarde eura.

  • To je ta konfuzija, u Novom Sadu se crta “Z”, dok je izvoz u EU porastao 400 posto od 2008. godine – kazao je Milić i zaključio da je u Srbiji “glavno bojište” Zapada i Rusije ono u društvenoj sferi, odnosno sentimentu građana.

Ruske su ambicije da se očuva status quo

Šef sekcije za jugoistočnu Evropu Nove geopolitičke istraživačke mreže Igor Fedik ocijenio je da su ruske ambicije takve da se na Zapadnom Balkanu očuva status quo, “s nefunkcionalnom BiH, proruskom Srbijom, neriješenim kosovskim pitanjem i sa velikom i uticajnom mrežom agenata u regionu”.

Objašnjavajući zašto je Rusiji stalo da države Balkana ne postanu dio EU, naveo je primjer Srbije.

  • Ako Srbija postane članica EU, onda bi to bio znak ruskim građanima da i ‘bratska, pravoslavna’ zemlja može da živi bolje – a ruske vlasti ne žele da se to desi – rekao je Fedik na skupu u organizaciji ambasade Ukrajine.

Direktor istraživanja Isac fonda Igor Novaković upozorio je da je rat u Ukrajini doveo do promjene paradigme i da je sada jasno da su međusobni sukobi kandidata za članstvo u regionu postali sigurnosni problemi, koje Rusija može iskoristiti tako da se i zemlje regiona uvuku u sukob.

  • Srbija je stalno na nekoj klackalici, čekamo da vidimo ko će pobijediti – ali to neće promijeniti činjenicu da je Srbija duboko u zoni Zapada, u njihovom dvorištu, da su naši sigurnosni i ekonomski interesi vezani za Zapad i da smo okruženi EU-om i NATO-om – dakle proces evropskih integracija je za nas jedini logičan korak – a udaljavanje bi moglo da bude pogubno za nas – poručio je Novaković.

Naveo je i da je prije ruske aneksije Krima, Srbija dostigla oko 95 posto usaglašenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU.

  • Od agresije na Ukrajinu, naša usaglašenost je 42 posto. Građani misle ‘EU nas ponovo uslovljava’, ali određene države članice su zabrinute, jer je EU politički, a ne samo ekonomski savez, a to je nešto što naši lideri 20 godina nisu uspjeli da objasne građanima.

Sve i ako u ovom momentu ne možemo da uvedemo sankcije, u šta sumnjam, Srbija mora da pošalje jasnu humanitarnu poruku u vezi s ljudima koji su izbjegli iz Ukrajine. Mi imamo mnogo iskustva sa tim, i barem na tom nivou možemo da pomognemo – zaključio je Novaković.

Sportska centrala

drugi upravo čitaju