Kad su Zorana Milanovića kritizirali radi odlikovanja Zlatana Mija Jelića, generala HV-a i HVO-a, osumnjiÄ�enog za zloÄ�ine poÄ�injene nad mostarskim BoÅ¡njacima, rekao je: – Fućka mi se za reakcije iz BiH.
MeÄ‘unarodna nauÄ�na konferencija pod nazivom “Srebrenica, 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja”, održat će se od 1. do 3. jula u Sarajevu i PotoÄ�arima. Konferenciju organizira Rektorat Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Institutom za istraživanje zloÄ�ina protiv Ä�ovjeÄ�nosti i meÄ‘unarodnog prava I okupit će preko 40 eminentnih profesora sa viÅ¡e od dvadeset univerziteta iz Bosne i Hercegovine i svijeta.
Bit ćeto još jedna prilika da se daju odgovori na historijski revizionizam preko negiranja zlo�ina genocida u Srebrenici. Historijski revizionizam je kažnjiv prema međunaordnom pravu. Zato pogledajmo šta su o historijskom revizionizmu rekli klju�ni ljudi Međunarodnog suda u Hagu.
Tribunal u Hagu i njegov nasljednik Mehanizam za međunarodne krivi�ne sudove imaju zna�ajnu obavezu u borbi protiv poricanja genocida i revizionizma. Prije ravno 17 godina Claude Jorda, tadašnji predsjednik Tribunala u Hagu rekao je:
– …Kroz uspostavljanje prave istine, na osnovu koje se druÅ¡tvo može graditi, MeÄ‘unarodni sud mora sprijeÄ�iti sve historijske revizionizme.
Njegov nasljednik, predsjednik Međunarodnog suda u Hagu Carmel Agius je objasnio u julu 2015. godine da je Tribunal u Hagu pravosudni na�in borbe protiv revizionizma:
– Pravila dokazivanja koja se koriste u sudskim postupcima, kao i zahtjev da se presude temelje na provjerenim Ä�injenicama izvan razumne sumnje, neizostavni su dio u kreiranju legitimiteta i otežavaju druÅ¡tvu da se upuÅ¡ta u svoje fantazije poricanja.
Godinama ugledni pravni stru�njaci govore o važnosti borbe protiv revizionista. Agius je upozoravao na posljedice negiranja genocida i drugih zlo�ina na balkanske narode:
– Jedino moralno rjeÅ¡enje je da se otkrije istina i da se poÄ�inioci dovedu pred lice pravde. Dok se oni koji su pripremali, nareÄ‘ivali i vrÅ¡ili zloÄ�ine ne izvedu pred lice pravde, dok god se zloÄ�ini negiraju i nema suoÄ�avanja sa istinom, nema i neće biti pomirenja.
Kako mogu oni Ä�iji su voljeni nestali kao žrtve tih straviÄ�nih zloÄ�ina da prihvate pomirenje ukoliko istina nije izreÄ�ena i pravda zadovoljena. Bilo bi nemoralno, nepravedno i to ne bi doprinijelo pomirenju – kaže Agius.
Brojna su negiranja zloÄ�ina genocida u Srebrenici. Podsjetimo se, jedno od najgorih poricanja zloÄ�ina navedeno je kao “IzvjeÅ¡taj o predmetu Srebrenica”, koji je prije 17 godina napravio Darko Trifunović, a naruÄ�ila Vlada Republike Srpske.
MeÄ‘unarodni sud u Hagu je izvjeÅ¡taj opisao kao “jedan od najgorih primjera revizionizma u odnosu na masovna pogubljenja bosanskih muslimana poÄ�injena u Srebrenici u julu 1995. godine”.
Osude brojnih svjetskih zvani�nika na kraju su prisilile RS da se odrekne tog izvještaja. I taj i takav Trifunović je pozvan prije dva mjeseca da bude gost na Federalnoj televiziji, gdje je ponovio svoje revizionisti�ke stavove. Naivnost ili svjesna namjera?
Imali smo joÅ¡ jednu Dodikovu komisiju koju je 2019. vodio Gideon Greif, izraelski historiÄ�ar. On je upravo trebao dobiti nagradu NjemaÄ�ke za istraživanje Holokausta, ali je Vlada Angele Merkel odluÄ�ila da su “zakljuÄ�ci komisije o Srebrenici u suprotnosti sa praksom MeÄ‘unarodnog kriviÄ�nog suda za bivÅ¡u Jugoslaviju, MeÄ‘unarodnog suda pravde i Konvencije o spreÄ�avanju i kažnjavanju genocida i odbila mu uruÄ�iti odlikovanje”. Bio je to Ä�astan primjer poÅ¡tovanja meÄ‘unarodnog prava i pravosuÄ‘a.
Bilo kakvu vjerodstojnost Dodikovih komisija nisu dozvolili najugledniji ljudi svjetskog pravosuđa. Carmel Agius je rekao klju�ne istine u julu 2020. u Srebrenici:
– Revizionisti žele zakopati istinu istom žestinom koja je pobila 8.000 muÅ¡karaca i djeÄ�aka hladnokrvno i bacila ih u plitke jame – naveo je Agius.
Iskopavanje žrtava i razbacivanje kostiju u sekundarne, tercijarne i ine grobnice je najjadniji i najprljaviji pokušaj historijskog revizionizma. I to je bio jedan od klju�nih dokaza međunarodnim istražiteljima o najgorim zlo�inima i genocidu koji vlasti RS-a pokušavaju sakriti.
Za primjer, negiranje genocida je kulminiralo sa ubijenim 14. godišnjim dje�akom Senadom Beganovićem iz Bratunca, �ije su kosti nađene u pet masovnih grobnica. Nestao je u julu 1995. U jednoj masovnoj grobnici 1998. pronađen mu je donji dio tijela, uklju�ujući donje udove.
U drugoj grobnici 2000. godine pronađen mu je trup i gornji udovi. U trećoj grobnici 2005. pronađena mu je donja vilica. U �etvrtoj masovnoj grobnici 2007. pronađen mu je dio lubanje. Senadovi ostaci su u nekoj petoj masovnoj grobnici.
Grobnice su međusobno udaljene nekoliko desetaka kilometara. Ovo razmještanje ostataka žrtava trebalo je onemogućiti bilo kakvu identifikaciju. Ali, sa po�etkom strašnih zlo�ina u BiH rađala se uporedo nauka o ljudskom genomu koja će sprije�iti laži i omogućiti identifikaciju svih otkrivenih žrtava.
Zaboravljene su neke �injenice iz prošlosti. Skupština Srbije je 30. marta 2010. usvojila Deklaraciju o osudi zlo�ina u Srebrenici u julu 1995. godine u kojem je ubijeno 8.372. Bošnjaka. Deklaraciju je predložila vladajuća koalicija predvođena Demokratskom strankom tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića. Priznanje Skupštine presudama u Hagu je ubjedljivo potvrđeno glasanjem zastupnika 127 za prema 21 protiv.
Deklaracija se pozvala na presudu Međunarodnog suda pravde (MSP) kojom je utvrđeno da je u Srebrenici jula 1995. godine izvršen genocid. U tekstu se osuđuje zlo�in na na�in utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, bez pominjanja termina genocid, ali sa priznanjem presude međunarodnog suda.
Nedavno je došla i nova pobjeda istine nad lažima kada je u UN-u izglasana Rezolucija Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995, kojom se osuđuje negiranje genocida i veli�anje ratnih zlo�ina i 11. juli proglašava za Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucija je izglasana sa 84 glasa za, 68 suzdržanih i 19 protiv.
Svjedoci smo desetina Mladićevih murala po Beogradu. U stotinama izjava srpski politi�ari negiraju zlo�in genocida u Srebrenici i pored Deklaracije svoje Skupštine.
Nažalost, pored izuzetno korektnog odnosa Sabora Republike Hrvatske i obilježavanja Dana genocida u Srebrenici ima suprotnih glasova.
Nismo zaboravili. Na jednom od samita “Brdo Brijuni”, u prisustvu Å¡efova država jugoistoÄ�ne Evrope, hrvatski predsjednik Zoran Milanović je negirao genocid u Srebrenici:
– PolitiÄ�ka je metrika Å¡to je genocid. To je u jednom trenutku grupa ljudi odredila, a druga grupa ljudi presudila. To nije prirodni zakon. Ne smije biti svetih krava.
Ovo je izjavio predsjednik jedne �lanice EU-a, zalud i pravnik, baš kao da zlo�in genocida nije po međunarodnom i hrvatskom krivi�nom pravu definiran kao najteže krivi�no djelo?! Genocid u Srebrenici je presudio Međunarodni sud u Hagu.
Milanović se nije libio da o Bošnjacima kaže:
– Imamo posla sa negativcima, zapamtite to. To nisu pravi i topli ljudi.
Uslijedila je izjava reisa Husein ef. Kavazovića da “BoÅ¡njaci Milanovića trebaju zauvijek ignorirati, jer ih nije dostojan”.
Strategija historijskog revizionizma nadvila se i 2019. nad BiH i Bošnjake dodjelom Nobelove nagrade Peteru Handkeu koji je negirao genocid u Srebrenici.
Reagiranja klju�nih svjedoka genocida i zlo�ina protiv �ovje�nosti, vrhunskih svjetskih novinara i brojnih �estitih ljudi na ovaj sramni �in, pomogli su u odbrani žrtava.
Nobelova nagrada Handkeu mene podsjeća na one sekundarne, tercijarne i sli�ne masovne grobnice. Da se zavara trag. Da se napravi miks kostiju, haos u kojem se niko neće snaći nad hiljadama ubijenih i masovno trpanih pod zemlju.
Ali, sa tim miksanjem kostiju po bošnja�kim grobnicama rađala se nova nauka o ljudskom genomu i DNA. Handke je i li�no dolazio nad raskopane sekundarne, tercijarne, kvartarne i ine bošnja�ke grobnice i opet nepopravljivo negirao genocid.
Naše su, sarajevske TV kuće objavljivale intervjue sa presuđenim ratnim zlo�incima. Jednom prilikom i sa osuđenim Mom�ilom Krajišnikom. Mene je u tom slu�aju trebala gristi savjest jer sam u Hagu bio svjedok Tužilaštva u slu�aju Krajišnik. Nakon dva desetljeća od svjedo�enja, nažalost, gledao sam ga i slušao kao gosta na nekim sarajevskim TV kućama.
Prisjetimo se da su HDZ-ovi delegati, skupa sa delegatima iz srpskog naroda u državnom Domu naroda glasali za zaklju�ak kojim se traži poništavanje Inzkovih izmjena Krivi�nog zakona o zabrani negiranja genocida.
Dragan Čović je, kao �lan Predsjedništva BiH, odbio da podrži zahtjev za revizijom presude protiv Srbije za genocid po�injen u BiH.
Milanović je negirao da je general hrvatske vojske i ratni zapovjednik HVO Milivoj Petković zlo�inac, iako mu je Haški tribunal presudio, a on li�no priznao zlo�ine i prihvatio odgovornost.
Kad su Milanovića kritizirali radi odlikovanja Zlatana Mija Jelića, generala HV i HVO, osumnji�enog za zlo�ine po�injene nad mostarskim Bošnjacima, rekao je:
– Fućka mi se za reakcije iz BiH.
U Evropi nema mjesta za negiranje genocida, revizionizam i slavljenje ratnih zlo�inaca, izjavio je tada portparol Evropske komisije povodom ordena kojim je SPC okitila ratnog zlo�inca Vojislava Šešelja. Nije bilo nikoga u Briselu da kaže istu stvar hrvatskom predsjedniku Milanoviću?
Sve smo ovo na kraju prošli. Revizionizam je gotovo kao fizi�ka bolest. Lijekovi su samo javne osude i eventulane zakonske kazne. Balkan je mjesto plemenskih pameti koje su uvijek u pravu i uvijek nevine. Čak i nakon najgoreg zlo�ina genocida
Autor: Sead Omeragić za Stav.
(24sata.info)
The post Revizionizam kao bolest appeared first on 24sata.ba.