OVAKO BI SVIJET MOGAO IZGLEDATI 2050. GODINE: MOŽE SE OPISATI JEDNOM RIJEČJU

Ako čovječanstvo ne ispuni svoje obaveze da se uhvati u koštac s pet glavnih faktora gubitka prirode, do 2050. godine kritični prirodni sustavi mogli bi se slomiti, upravo u trenutku kada se predviđa vrhunac ljudske populacije.

The Guardian je kontaktirao vodeće naučnike, domorodačke vođe i ekologe diljem svijeta o posljedicama nedjelovanja na gubitak bioraznolikosti do sredine ovog stoljeća. Uprkos milionu biljnih i životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje, a suočeni su sa šumskim požarima, poplavama i ekstremnim vremenskim uvjetima koji se pogoršavaju zbog klimatske krize, očuvanje prirode sve više postaje dio kulturalnih ratova koji bjesne u mnogim zemljama i koji su potaknuli protivljenje mnogim politikama zaštite okoliša.

Beskrajno uništavanje ekosistema

Nepoduzimanje mjera do sredine stoljeća moglo bi rezultirati izumiranjem, brzim širenjem invazivnih vrsta (koje često donose nove bolesti), plastičnim onečišćenjem golemih razmjera, opadanjem riblje populacije i nestajanjem šuma, upozoravaju stručnjaci sa svih kontinenata. Više od četvrtine svih biljnih i životinjskih vrsta, koje su dubinski procjenjivali u smislu očuvanja, u opasnosti su od izumiranja, prema crvenom popisu IUCN-a.

ovako bi svijet mogao izgledati 2050. godine: može se opisati jednom riječju
OVAKO BI SVIJET MOGAO IZGLEDATI 2050. GODINE: MOŽE SE OPISATI JEDNOM RIJEČJU
  • Ispunjava me bolom gledati beskrajno uništavanje prirodnih ekosustava u mojoj domovini Brazilu. Od amazonskih i atlantskih prašuma do grmova Cerrada, drveće koje je dom bezbrojnim kukcima i orhidejama, tla prepuna gljiva i mikroorganizama te zemlja koju su jaguari i tukani nastanjivali tisućljećima ubrzano nestaju. Pokretači gubitka bioraznolikosti su stvarni i svako ih može vidjeti. Znanost nudi moćna rješenja, ali vrijeme istječe- rekao je Alexandre Antonelli, znanstveni direktor u Kraljevskom botaničkom vrtu u Kewu, piše Index.

Kako bi se suprotstavilo potencijalnom gubitku, istraživanja pokazuju da čovječanstvo mora raditi na obnovi prirode diljem planeta, usvojiti ekološki prihvatljivije poljoprivredne prakse, smanjiti potrošnju mesa, zaustaviti širenje invazivnih vrsta i dramatično smanjiti upotrebu fosilnih goriva.

Na samitu Cop15 o bioraznolikosti prošlog decembra vlade su se složile oko 23 cilja, uključujući obnovu 30 posto degradiranih kopnenih, vodenih, obalnih i morskih ekosustava planeta. Do sada vlade nijednom nisu ispunile niti jedan od samonametnutih ciljeva vezanih uz gubitak prirode, a stručnjaci kažu da se to mora hitno promijeniti.

ovako bi svijet mogao izgledati 2050. godine: može se opisati jednom riječju
OVAKO BI SVIJET MOGAO IZGLEDATI 2050. GODINE: MOŽE SE OPISATI JEDNOM RIJEČJU

Sandra Myrna Díaz, argentinska biologinja koja je supredsjedala procjenom stanja planeta Programa UN-a za okoliš 2019. godine, rekla je sljedeće:

  • Tokom prošlih 50 godina, najznačajniji pokretač smanjenja bioraznolikosti bila je promjena korištenja zemljišta. Ako se ti trendovi nastave u sljedećim desetljećima, zdravlje tla vjerovatno će se dodatno pogoršati zbog erozije intenzivnim godišnjim usjevima te onečišćenjem biocidima i salinizacijom. Proporcije prirode u izravnom kontaktu sa širom javnošću nastavit će se smanjivati.

Iskrčene šume

Čovječanstvo je u posljednjih 10.000 godina iskrčilo oko trećinu svih šuma kako bi se stvorilo poljoprivredno zemljište, procjenjuju istraživači, uništavajući tako ključne ekosisteme poput tropskih kišnih šuma, koje su među najraznolikijima na planetu.

ovako bi svijet mogao izgledati 2050. godine: može se opisati jednom riječju
OVAKO BI SVIJET MOGAO IZGLEDATI 2050. GODINE: MOŽE SE OPISATI JEDNOM RIJEČJU

Ali, stručnjaci upozoravaju da su ugroženi i jedinstveni sušni krajolici. Emma Archer, profesorica geografije i znanosti o okolišu na Sveučilištu u Pretoriji, kaže:

  • Krajolik Karoo u Južnoafričkoj Republici se mijenja, oblikovan promjenom poljoprivrednih sistema, povećanim ulaganjima u rudarstvo i obnovljivu energiju te klimatskim promjenama. Ne budemo li bolje razumjeli i pozabavili se načinom na koji ti različiti čimbenici međusobno djeluju na ovaj dragocjeni bioraznoliki krajolik – uključujući jedan od najraznolikijih pustinjskih ekosistema na svijetu – ishodi će biti ozbiljni.

Posljedice promjene korištenja zemljišta često su međusobno povezane s drugim pokretačima gubitka bioraznolikosti, upozorava Cristiane Julião, iz brazilske amazonske autohtone populacije Pankararu:

  • Ako ne poduzmemo potrebne radnje za očuvanje bioraznolikosti, budućnost svijeta i našeg naroda može se opisati jednom riječju – pustinja.

(Index/ I.S.)

The post OVAKO BI SVIJET MOGAO IZGLEDATI 2050. GODINE: MOŽE SE OPISATI JEDNOM RIJEČJU first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba

drugi upravo čitaju