Širokobriježani Josip Kožul i Mirko Grbešić imena su koja će zasigurno ostati upisana zlatnim slovima u hronike privrednih kretanja na ovim prostorima, a razlog svakako leži u činjenici da su svojim trudom, radom i aktivnim zalaganjem za svakog radnika podignuli letvicu uspješnosti koju će teško biti dosegnuti u budućnosti.
Investicije
No, 2022. godina imala je i lijepih privrednih priča – od rasta izvoza, preko povećanja proizvodnje kapitalnih proizvoda pa do pokretanja nekih novih investicijskih priča. Unatoč ekonomskoj krizi koju karakterizira rast cijena energenata, a samim time i prijevoza, kao i poremećeni lanci opskrbe, bosanskohercegovačka privreda i dalje pokazuje zavidnu razinu žilavosti, pogotovo kada je riječ o izvoznim aktivnostima.
Dokaz su podaci koji su nedavno objavljeni u analizi vanjskotrgovinske komore BiH za razdoblje od prvih šest mjeseci 2022. godine, a koja je, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojena na Vijeću ministara BiH. Iz dokumenta, koji pokazuje rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH za 41,5%, vidljivo je kako je u ovom razdoblju došlo do rasta izvoza od 39,9% u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Na terenu smo svjedočili realizaciji strateški značajnih proizvodnih pogona koji donose nova radna mjesta, ali i otvaraju nove perspektive razvoja, piše Večernji list.
U kontekstu Hercegovine privredna priča broj jedan zasigurno je oživljavanje i pozicioniranje mostarskog Aluminija među vodeće kompanije u kontekstu izvoza, za što je najzaslužniji predsjednik M. T. Abraham Groupa Amir Gross Kabiri i vizija razvoja koju uspješno realizira na terenu. U kratkom roku proizvodnja je utrostručena, a veći broj radnika vraćen na posao. M. T. Abraham Group od uništenog hercegovačkog giganta u Mostaru stvorio je tvornicu Aluminij Industrija te zaposlio, investirao i proširio poslovanje.
Nešto južnije, u Čapljini, 2022. godina donijela je ponovno pokretanje proizvodnje u svojevrsnom simbolu grada, ali i Bosne i Hercegovine u cjelini.
Čapljinska Lasta ponovno leti zahvaljujući sposobnosti grudskog privrednika Petra Ćorluke koji je modernizirao pogon te od Laste napravio tvornicu koja se može pozicionirati i u evropskim okvirima i standardima u proizvodnji hrane.
Široki Brijeg također bilježi značajne pomake, pa je tako broj zaposlenih prešao osam hiljada, a određen broj poslovnih subjekata s područja Širokog Brijega širi svoje kapacitete. Proširenje poslovnih zona pokazalo se i u 2022. godini kao uspješan recept za privlačenje novih investicija, a na primjeru općine Kreševo jasno se može zaključiti koliki značaj takav model poslovanja ima za jednu lokalnu zajednicu. Industrijska zona Resnik jedan je od najznačajnijih projekata za općinu Kreševo, a upravo se na prostoru te općine realizira proizvodnja PVC stolarije, ambalaže za farmaceutsku industriju, kao i stiropora. Kreševo ide dalje, pa se tako zahvaljujući pomoći Vlade Hrvatske gradi i poslovni inkubator.
Važnost uvezivanja
Izgradnja autoceste na koridoru Vc također ima uticaj, a imat će i još više u bliskoj budućnosti, na daljnji razvoj poslovnih zona. A u godini koja je na izmaku realizirano je nekoliko važnih poteza u tom smjeru. Osim što su dionice Mostar sjever – Mostar jug, kao i tunel Prenj, u konkursnoj proceduri, Federacija je završila i pustila u promet dionicu autoceste na koridoru Vc od Tarčina do Bradine, a na kojoj se nalazi tunel Ivan.
Riječ je o strateški važnom prijevozu koji i na simboličan način povezuje Hercegovinu s Bosnom. Intenzivirale su se i pripreme u kontekstu ostalih dionica na koridoru, a neke od njih su Ozimica – Poprikuše, Mostar jug – Kvanj, Kvanj – Buna, a 2022. godina donijela je napredak i na izgradnji južne mostarske obilaznice, kao i utvrđivanje konačne trase za brzu cestu Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom.
Kada je riječ o središnjoj Bosni, počela je izgradnja prve dionice brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dok je na krajnjem jugu Hercegovine realiziran historijski projekt spajanja Neuma s unutrašnjošću zemlje izgradnjom i puštanjem u promet brze ceste do Stoca. Bliska je tema i otvorenje Pelješkog mosta koji u konačnici nije naštetio turizmu, dapače, smanjile su se ljetne gužve koje su do tada pritiskale Neum.
Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor vijest je koja je obilježila kraj godine i u regionalnim okvirima, pri čemu su procjene kako ne bi trebalo doći do značajnijih izmjena graničnog režima s BiH, međutim, kada je riječ o kraju 2023. godine, čeka nas uvođenje sistema ETIAS koji će od državljana trećih zemalja tražiti posebnu potvrdu koja će vrijediti tri godine.
Unutar BiH Vanjskotrgovinska komora BiH već je počela aktivnosti koje za cilj imaju edukaciju poslovne zajednice, ali i lobiranje za dobivanje barem još jednog graničnog prijelaza za prijevoz lako kvarljivih roba. Ova godina donijela je i inflaciju koja se reflektirala i na privredne procese u zemlji, posebno kroz poskupljenje repromaterijala i energenata, a što je u značajnoj mjeri pogodilo domaću proizvodnju hrane.
Ipak, raduje što je došlo do povećanja izdvajanja za poljoprivrednu proizvodnju, pa je tako u federalnom budžetu odobren rekordan iznos od 106 miliona maraka za poticaje. Kada se tomu dodaju i značajna sredstva koja ulaže EU kroz projekte “EU4Agry” i “EU4Bussinnes”, rastu prilike za očuvanje, pa i unaprjeđenje domaće proizvodnje.
U kontekstu poslovne zajednice najavljena sredstva kroz IPA III mehanizam upućuju na potrebu stabilizacije unutarnjih političkih prilika, što je osnovni preduvjet za učinkovitije privlačenje novca iz evropskih fondova.
