2.7 C
Sarajevo
Čet, 12, 22

Najezda smrdibuba, naviru na prozore i vrata! Evo kako da ih se otarasite i zašto ne treba koristiti insekticide

Najezda smrdibuba, naviru na prozore i vrata! Evo kako da ih se otarasite i zašto ne treba koristiti insekticide

Objavu portala Blic prenosimo u cijelosti;

Ovi insekti nekada se kreću u grupama od par desetina, stotina pa i do hiljadu jedinki i sve pokušavaju da nađu zaklon od nadolazeće zime tako da ljudi čak ne smiju da šire veš napolju i moraju dobro da paze da ne ostavljaju otvorena vrata i prozore jer se svuda zavlače.

– Terasa nam je prepuna, svuda su se zavukle, a ima ih zelenih i nekih braonkastih. Kad god skupim veš, obavezno se sakrila neka i kao da vrebaju priliku da uđu unutra. Ne prođe dan da se jurimo sa nekom po kući – kaže Beograđanka Ivana I.

Na sreću, ovi insekti su potpuno bezopasni po čoveka jer su izraziti biljojedi i ne prenose nikakve zaraze ali kada su u velikom broju nisu prijatan prizor za oko, a ako se osete ugroženo ili ih zgnječimo, ispuštaju neprijatan miris po kojem su i dobile ime.

Prema rečima stručnjaka, smrdibube se nalaze dugo na našim prostorima, ali su problem napravile nove vrste koje su se razmnožile u poslednjih desetak godina i koje nemaju prirodnih neprijatelja zbog žlijezdi koje ispuštaju neprijatan miris pa ih životinje izbegavaju.

To je za „Blic“ potvrdila i prof. dr Aleksandra Konjević, entomolog sa Departmana za fitomedicinu i zaštitu životne sredine na Poljoprivrednom fakultetu Novosadskog univerziteta koja kaže da su ovakve najezde smrdibuba o ovo doba godine sasvim prirodne jer se ta vrsta biljojeda povlači u urbane sredine sa polja na kojima je završena vršidba i berba ratarskih kultura kao i kasnih sorti voća.

Otporna “etiopljanka”

Pored autohtonih vrsta, 2008. godine kod nas se pojavila zelena povrtna stenica poreklom iz Etiopije koja kada dođe do skraćivanja fotoperioda, odnosno skraćivanja dužine dana i pada temperature, dobija signal da treba da ide na prezimljavanje i menja boju u braon kako bi se na neki način kamuflirala jer više nema oko sebe zelene vegetacije gde se može sakriti. Budući na njeno poreklo, jasno je da ne podnosi niske temperature i zbog toga masovno migrira u urbane sredine i zavlače se u sve pukotine na objektima koji su grejani, delimično grejani ili barem one koji nisu izloženi niskim temperaturama – objašnjava nam prof. Konjević.

  Kralj Čarls III dočekao svjetske lidere na prijemu uoči kraljicine sahrane: Evo ko je sve u Londonu
Najezda smrdibuba, naviru na prozore i vrata! Evo kako da ih se otarasite i zašto ne treba koristiti insekticide

Prema njenim riječima, stručnjaci u početku nisu mislili da će ta vrsta preživeti našu klimu, međutim ona se vrlo dobro prilagodila, a pažnju šire javnosti privukla je 2010. i 2011. godine kada je napravila ozbiljne štete na mnogim povrtarskim i ratarskim kulturama, prvenstveno uzgajivačima soje, vinove loze, paradajza i paprike.

Osim pomenute vrste, u oktobru 2015. godine registrovana je nova invazivna strana vrsta, takozvana braon mramorasta stenica poreklom iz Azije, koja je isto smrdibuba koja se hrani sa preko 175 biljnih vrsta i koja se za razliku od zelene povrtne stenice hrani i gajenim i ne gajenim biljkama.

Mramorna napada jabuke

– Ova nova vrsta je došla najverovatnije vozom, i to iz Rumunije, što je još jedan od dokaza da ima osobinu da se zavlači u tamne i mračne prostore kako bi preživela. Prvi put je registrovana i fotografisana na graničnom prelazu Vatin kod Vršca. Čuli smo da je registrovana u Bukureštu i verovatno je stigla vozom Bukurešt – Beograd koji je tada saobraćao te je “izašla” na graničnom prelazu prilikom zadržavanja. Potom je nekoliko dana kasnije registrovana je i u Beogradu a pošto nije mogla za tako kratko vreme da preleti toliku udaljenost zaključeno je da koristi prevozna sredstva što je potvrđeno od strane stručnjaka u više evropskih zemalja gde su registrovane u urbanim sredinama te su se odatle preselile na gajene biljke gde im se populacija uvećala – ističe naša sagovornica.

  TREBA NAM NATO KIŠOBRAN, NE MISIJE Ovdje je mir fatamorgana, a rat faktičko stanje!

Zbog povećanja populacije registrovana je značajna šteta na ratarskim i povrtarskim kulturama te je Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu delegiran od strane Ministarstva poljoprivrede da sprovodi poseban monitoring ovih vrsta i da ih intenzivno prati uz pomoć feromonskih klopki te je konstatovano da se do danas odomaćila u velikom delu Srbije.

Ova vrsta se pretežno seli sa ploda na plod kojima se hrani i to pretežno voćarskim kulturama a između ostalih najviše strada jabuka vrste grenismit koja predstavlja kasnu sortu nakon koje ovi insekti kreću u potragu za mestima gde će prezimiti.

– Budući da prave znatnu ekonomsku štetu na gajenim biljkama, razvijeni su i određeni insekticidi protiv ovih stenica zato što nemaju prirodnih neprijatelja ali problem uzgajivačima stvara činjenica da one mogu da lete te se vrlo lako mogu premestiti sa polja tretiranog preparatima na druga koja to nisu i da nastave da ih uništavaju – podseća prof. Konjević.

Izbegavajte insekticide

Prema njenim rečima, smrdibuba je jako teško se rešiti i savetuje građane da ih fizički odstrane iz stanova i kuća tako što će ih izbaciti napolje a ne prskati ih određenim preparatima.

Najezda smrdibuba, naviru na prozore i vrata! Evo kako da ih se otarasite i zašto ne treba koristiti insekticide

– Treba izbegavati insekticide u stanovima i kućama zbog dece, domaćih životinja i kućnih ljubimaca. Jedini iole efikasan način zaštite jeste postavljanje mreža na prozore, balkonska vrate i druge otvore od stana ili kuće. Nažalost, ni to neće dati najbolje rezultate jer će ovi insekti uvek naći način da uđu u toplo pa se ne retko dešava da se uvlače u kutije od roletni i u rupe na drvenim prozorima tako da su u principu vikendice uvek najugroženije. Ipak, ljudi ne treba da paniče jer su ovi insekti zaista bezopasni i ne mogu ni na koji način nauditi čoveku i jedino predstavljaju neprijatnu i uznemiravajuću pojavu pogotovo kada su u velikom broju – ističe naša sagovornica. n

  MUSLIMANI U HRVATSKOJ GRADE JOŠ JEDNU DŽAMIJU

Oprez – krpelji i dalje aktivni

Za razliku od stenica, koje sa pojavom hladnijeg vremena odmah počinju da traže zaklon, septembar i oktobar predstavljaju pravi pik za po ljude i životinje opasne krpelje, te se ne treba opuštati.

– Krpelji su najaktivniji u aprilu i maju i u septembru i oktobru, te ljudi ne bi trebalo da se opuštaju već moraju i dalje paziti ukoliko ulaze u dublju travu ili se šetaju netretiranim površinama a nadležne službe ne bi trebalo da prestaju sa tretmanima protiv krpelja do kraja oktobra jer oni mogu da kod ljudi da izazovu ozbiljne zdravstvene probleme – upozorava prof. Konjević.

BLICRS/PRESS

pressmediabih.com

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Brano
Branohttps://javno.ba
Brano je veliki zaljubljenik u ribolov. Još veći je luđak za sportske vijesti. Voli sve, najviše nogomet. Na njegovom jelovniku su uvijek svježe informacije iz Liga petice, regije i svijeta. Prati sportske vijesti i redovno informira o svim sportskim dešavanjima.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa