4 C
Sarajevo
Pon, 12, 22

Na šta se najjeftinije grijati? TA peć, grijalica, klima ili kalorifer?

Ove zime će u opticaju biti svi načini grijanja, i različite grijalice, i klime, i kaloriferi i peći na drva. Važno je znati da i oni uređaji koji vrijede za velike potrošače mogu biti vaši saveznici u uštedi, ako ih koristite tokom perioda kad je jeftina struja.

Termoakumulaciona (TA) peć

Da bi TA peć zaista i bila ekonomična, neophodno je da se ona puni toplotnom energijom, odnosno da grijači rade samo dok je na snazi „jeftina struja“.

To znači da TA peć ne smije biti premala za prostoriju koju grije jer će, kako bi postigla željenu temperaturu, morati da  često izduvava topli vazduh. Na taj će se način brzo potrošiti akumulirana toplotna energija, pa će biti potrebno dopunjavanje tokom skuplje struje.

Kolika je peć potrebna za koliki prostor nezahvalno je procjenjivati, jer to zavisi i od kvaliteta izolacije. Recimo da bi za stan od 60 kvadrata trebalo da bude dovoljno tri TA peći ukupne snage ne manje od 10 kilovata. Kako bi TA peć uvijek radila kada je jeftina tarifa električne energije, savjetuje se i nabavka specijalnih tajmera koji omogućavaju automatsko uključivanje. Nijesu skupi, a olakšavaju život.

Grijalice

Govoreći o grijalicama na struju koje za zagrijavanje koriste grijače, sve će dati potpuno istu količinu topline. Iskoristivost električne energije prilikom pretvaranja u toplotnu energiju je skoro 100%, te će grijalica potrošiti upravo onoliko kilovata na koliko je deklarisana. Ovo pravilo ne vrijedi za inverter klima uređaje (toplotne pumpe) koje za utrošenih 1 kW snage mogu dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplotne energije.

  Podigla je dvije izvršne direktorice i doktorku: Uspješna majka otkriva koji je najgori oblik roditeljstva

Ponekad grijalica ima manja odstupanja i troši nešto manje ili nešto više od deklarisane snage. Takođe, potrošnju možete izmjeriti tako što ugasite sve potrošače struje i na sat vremena upalite samo grijalicu i zapišete stanje brojila prije i nakon mjerenja. Uzmite u obzir da ugašeni televizor, frižider ili ruter za internet takođe troše nešto energije, ali će vam ova metoda otprilike dati rezultat potrošnje.

Pretpostavimo da grijalica koju ste nabavili troši tačno onoliko koliko piše na deklaraciji – 2000 W (2 kW). Bez obzira je li vaša grijalica kalorifer, konvektor, uljni radijator, TA peć – ona će prostoru predati jednaku količinu toplotne energije – 2 kW * 1 h = 2 kWh.

Ukoliko grijalicu jačine 2 kW ostavite da radi punim intenzitetom neprekidno sat vremena, ona će potrošiti tačno 2 kWh. Ukoliko grijalicu palite noću, kada je jeftinija struja, koristićete nižu dnevnu tarifu pa ćete cijenu kilovatsata platiti otprilike upola manje.

Kalorifer

Kaloriferi su odličan izbor kada se radi o zagrijavanju manjih prostorija, mali su i lako ih je premještati, što ih čini izrazito praktičnima za upotrebu. Možete izabrati kalorifer na struju ili na gas, a obje varijante dolaze u najrazličitijim oblicima i veličinama. Kaloriferi su posebno praktični kada tokom hladnih dana želite brzo zagrijati prostoriju u kojoj boravite.

Kaloriferi mogu biti i gasni. Iako su ovi kaloriferi manje uobičajen izbor, mogu se pronaći u različitim veličinama i različite snage rada. Kaloriferi su sigurne, ekonomične i praktične grijalice, jednostavne za upotrebu i efikasne u svojoj namjeni.

  Petar Grašo prvi put iskreno o roditeljstvu, pa otkrio šta mu punac Tonči najviše zamjera

Klimauređaj

Prosječna klima troši oko 1 kW struje, a ovih dana, i to u terminu kad se struja obračunava po višoj tarifi, one rade i 10 sati, a često i više. Na to koliko ona potroši struje utiče mnoštvo faktora – je li namještena da grije ili da samo održava prosječnu sobnu temperaturu, potom kolika je prostorija u kojoj ona radi i kolika vanjska temperatura.

Važan faktor je i izolacija objekta.

Da biste osigurali da klima troši samo onoliko koliko mora, nije na odmet provjeriti i u kakvom su stanju filteri i vanjska jedinica klime, jer ako su prljavi, uređaju će biti potrebno više vremena da zagrije prostoriju.

S druge strane, struja se može uštedjeti i kada se smanji temperatura. Samo na jednom sniženom stepenu može se uštedjeti oko 3 odsto struje, piše Nova.rs.

Foto: he gong on Unsplash

.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}

investitor.me

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa