Mnogi će izgubiti radna mjesta uvođenjem robotike, ali će se stvoriti i nova bolje plaćena

Tim mostarskog Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na nadolazećoj Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi “FIRST Global Challenge 2023”, koja će se održati u oktobru u Singapuru.

Tim talentiranih robotičara čine Ana Tomić, Amina Đuderija, Ilajda Šuta, Amar Pehilj i Kenan Nuhić, koji pohađaju Drugu gimnaziju Mostar, Gimnaziju fra Grge Martića Mostar i Drugu gimnaziju Sarajevo, a rade pod mentorstvom Anesa Hadžiomerovića, Armina Đidelije i Lejle Nuhić.

U razgovoru za Fenu mentor tima Anes Hadžiomerović kazao je kako je CERIT nastao 2018. godine sasvim slučajno.

– Robotikom sam se počeo baviti slučajno, naručio sam neke komponente preko interneta i to mi je bilo zanimljivo. Sve ono što naučim prenosim učenicima i sam poziv na Međunarodnu robotičku olimpijadu predstavlja za nas čast i izazov – rekao je Hadžiomerović.

Njihov rad u proteklih pet godina nije prošao neprimijećeno, o čemu svjedoče i brojne nagrade s međunarodnih takmičenja.

– Prije dvije sedmice imali smo posjet prodekana sa univerziteta Yale, profesora Vincenta Wilczynskog, koji je primijetio naš rad.

Istaknuo bih i 2021. godinu kada smo osvojili prvo mjesto u konkurenciji od 177 zemalja i na to smo ponosni.

Prošle godine smo se iz Ženeve vratili s tri nagrade, Outstanding mentor, Safety award i Social media award te smo upali u finale, među deset zemalja od 180, svojim inovativnim rješenjem za prevenciju šumskih požara, za uređaj koji smo sami dizajnirali, osmislili i napravili.

Prošle godine smo također bili na međunarodnom natjecanju robota u Turskoj, odakle smo se vratili s dva pehara i 3D printerom.

U desetom mjesecu se spremamo za Singapur, nadamo se da ćemo skupiti dosta sredstava za put, zahvaljujemo se UNDP-u koji su nam osigurali karte na takmičenje te članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću na njegovoj pomoći – kazao je mentor CERIT tima.

Kada su u pitanu očekivanja s predstojeće Međunarodne robotičke olimpijade “FIRST Global Challenge 2023”, Hadžiomerović ističe kako su visoka, ali ne i nerealna.

– Da nešto ne očekujemo, lagali bi. Idemo s ciljem da osvojimo neku od nagrada, nadamo se da ćemo se dobro plasirati. Sam sistem takmičenja napravljen je da to ne ovisi, ipak, samo o nama jer tamo imamo dvije alijanse, tri države protiv druge tri i bitno je kakvi su roboti naših kolega s kojima smo u alijansi. Tu ima dogovora i razrađivanja taktika, unaprjeđivanja robota gdje smo ranije pomagali kolegama iz drugih zemalja. Ono što je zanimljivo da djeca u CERIT-u, koji rade na robotu, prolaze kompletan STEM koncept, svi rade na svemu, svaki učenik radi svaki dio robota – naglasio je.

Ono što također potiče kreativnost kod djece je činjenica da ne postoji skica niti shema po kojoj se treba postupati, već samo tema takmičenja na osnovu koje se radi dizajn, a zatim i sklapanje robota.

– Svaka zemlja koristiti istu robotičku opremu za tu godinu takmičenja. Tu je 35 kilograma dijelova, niko nema uputstva kako napraviti robota i onda kada dođete na takmičenje imate 180 različitih robota koji imaju za zadaću obaviti isti zadatak, a tu onda dolazi do zaista inovativnih rješenja. Mi smo u Ženevi osvojili nagradu za inovaciju za sistem kretanja – pojasnio je Hadžiomerović.

Važno je i to što svi timovi imaju iste osnovne uslove.

– Ono što je ključno, smijemo koristiti samo tu robotičku opremu i ne smije biti eksternih dijelova. To je nama dalo prednost kada smo 2021. godine osvojili prvo mjesto, jer se mi ne možemo nositi sa velesilama u robotici, ali na ovaj način smo u istoj poziciji kao svi na svijetu i tu su naša djece pokazala da smo napredniji od ostatka svijeta – ustvrdio je.

Hadžiomerović je naglasio kako je robotika „skup sport“ i kako financijske prilike uvelike otežavaju rad CERIT-a.

– Baviti se robotikom u BiH je veoma zahtjevno, a izazovi s kojima se susrećemo i koji nama predstavljaju prepreku su finansijske prirode, posebno je zahtjevno otići na ovakvo takmičenje. Radimo po do osam sati na robotu, nadamo se da će se promijeniti politička svijest prema robotici i STEM konceptu, jer robotika je budućnost sviđalo se to nama ili ne. Svjesni smo da će mnogi izgubiti radna mjesta uvođenjem robotike, ali će se stvoriti i nova mjesta, posebno za upravljanje tim robotima i onda će biti automatski bolja plaća – naglasio je.

Za razliku od starijih generacija mladi to shvaćaju i puno lakše usvajaju nova znanja.

– Naše škole u BiH su krenule, polako idu u korak s vremenom, ali moramo ići bržim tempom, mora se izmijeniti kurikulum nastavnih programa koji su preopširni. Trebamo pratiti što je in u svijetu i bazirati se na to, a to su danas umjetna inteligencija i robotika. Spektar je ogroman, a mladima bih preporučio da se fokusiraju na umjetnu inteligenciju, jer je to nešto što se veoma brzo razvija i što je već budućnost – smatra Hadžiomerović.

On je dodao kako je bh. društvu potrebna dugoročna strategija obrazovnog sistema.

– Ne može se gledati što će biti samo za dvije godine, političke stranke trebaju se kretati ka zajedničkom cilju, bez obzira bile one s lijevog ili desnog političkog spektra, treba se raditi na razvoju BiH. Jedini način oduprijeti se odlasku mladih iz BiH je otvaranje radnih mjesta s odgovarajućim plaćama, jer ono što mlade odvuče u druge zemlje je, u suštini, plaća. Uskoro ćemo doći u situaciji da nećemo imati profesore informatike, jer taj kadar na programerskim poslovima može zaraditi više nego što zaradi u školam – zaključio je Hadžiomerović.

Važna karika bh. tima je Armin Đidelija, student treće godine Fakulteta informacijskih tehnologija u Mostaru, koji je i sam bio takmičar, a sada je mentor robotičke reprezentacije BiH.

– Robotika me počela zanimati kroz srednju školu. Matematika, fizika, informatika, sve se to ispreplelo u robotiku, a na poziv profesora Anesa priključio sam se ekipi, prvo kao natjecatelj, a kasnije kao mentor, funkcija koju obavljam treću godinu zaredom – kazao je Đidelija.

Po njegovim riječima, tajna uspjeha bh. tima je urođena snalažljivost:

– Kada svi imamo iste uslove, tu onda počinje snalažljivost. Neke velike države su navikle na bolje uslove, bolju opreme, veće budžete i kad se možda oni „spuste“, njima je drugačije nego nama jer smo se mi „digli“. Njima onda nedostaje ideja, a nama one samo dolaze.

Javno.ba

biznis.ba

drugi upravo čitaju