13.8 C
Sarajevo
Čet, 08, 22

Lasić: Pred nama je puno posla, ali možemo raditi brže i bolje

Brojni faktori utječu na brzinu realizacije cestovnih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH, kazao je u razgovoru za Fenu federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, te je dodao kako će unatoč rastućim izazovima cestogradnja u 2022. godini doživjeti dodatni zamah.

– U prethodnom periodu imali smo određena kašnjenja koja su djelomično izazvana problemima u vezi s panedmijom koronavirusa, djelomično manjkom resursa na tržištu i lančanim poskupljenjem građevinskog materijala i usluga, kao i nedostatkom određenog građevinskog materijala na tržištu što iziskuje dodatno vrijeme za nabavku istog. Zbog svega toga može doći do sporije realizacije pojedinih projekata u nekim fazama, međutim izvođači radova čim nabave potrebne građevinske materijale intenziviraju radove, tako da se implementacija projekata nastavlja u kontinuitetu – istaknuo je Lasić.

Jedan od projekata koji je bio u fokusu bh. javnosti proteklih godina bit će završen ovih dana – povezivanje Neuma s ostatkom zemlje modernom magistralnom cestom.

– Nova magistralna cesta Stolac – Neum je u fazi završnih radova i preostalo je samo asfaltiranje na jedinom nezavršenom dijelu dužine od oko 2,7 kilometara. Prema našim planovima, najkasnije do 15. lipnja trebali bi biti završeni svi radovi i omogućen tehnički pregled i puštanje cjelokupne dionice Stolac – Neum dužine oko 36 kilometara u promet – kazao je ministar Lasić.

Rok za završetak koridora Vc pet godina

-

Što se tiče koridora Vc, trenutno je u izgradnji 38 kilometara autoceste, ukupne investicijske vrijednosti 1,14 milijarde maraka, a ove godine kreće izgradnja blizu 85 kilometara autoceste u vrijednosti 2,46 milijardi KM.

– Prioriteti su tri dionice Putnikovo brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše prema sjeveru kod Doboja, čime će kompletan sjeverni dio koridora u Federaciji BiH biti u izgradnji. Zatim dionice Mostar sjever – Mostar jug i tunel Prenj, kao kapitalni i u strateškom smislu najvažniji, ali i tehnički najzahtjevniji, projekti na koridoru Vc, čija će izgradnja trajati pet godina i čime će bit kompletirana izgradnja koridora Vc na teritoriji Federacije BiH – pojasnio je Lasić.

U gradnju koridora Vc u FBiH do sada je uloženo 2,65 milijardi maraka, uključujući investicije koje su u tijeku, a za izgradnju preostalih 123,8 kilometara autoceste bit će potrebno dodatnih 3,56 milijardi maraka.

Hoće li koridor zaista biti završen u roku od pet godina kako se najavljuje, ovisit će o mnogim faktorima.

– Rok je moguće ostvariti samo ukoliko se sve aktivnosti budu odvijale planski. Potrebno je pojednostaviti procedure. Pitanje kvalificirane i osposobljene radne snage već je izražen problem, kao i ukupna društveno-politička situacija u smislu odobravanja zaduženja i usporavanja procedura. Sve to utječe na dinamiku ugovaranja i same gradnje kao i ispunjavanja zacrtanih rokova – rekao je Lasić.

Poskupljenje građevinskih radova

Istaknuo je kako na dinamiku gradnje utječu i brojni drugi faktori:

– Tendencija povećanja obima posla u građevinarstvu, posebno na koridoru Vc, je značajna. Sada otvaramo novi ciklus investicija u brze ceste na prostoru cijele Federacije BiH, tako da će sigurno doći do povećanja cijena radova i problema s rokovima. Stalno poskupljenje građevinskih materijala može blokirati radove.

  Nevjerovatno, ali jer je iz kuhinje SDA, ipak istinito – Džeferoviću zasmetala Uredba koja sprječava kriminal; Oglasio se i Konaković

Prema Lasićevim riječima, bh. zakonodavstvo, odnosno Zakon o javnim nabavkama FBiH također značajno utječe na brzinu realizacije planiranih projekata.

– Trenutno se suočavamo s problemom da mnogi izvođači ne žele davati ponude zbog manjkavosti u Zakonu o javnim nabavkama zbog toga što se zabranjuje primjena klizne skale u postupku raspisivanja tendera do dodjele ugovora. Ovakvo stanje je neodrživo i iz Autocesta naglašavaju da svi značajni projekti zbog ovoga mogu stati – upozorio je ministar.

Lasić je najavio i nastavak ulaganja u druge cestovne projekte u Federaciji BiH:

– U fokusu će biti nastavak ranije započetih projekata koji su već u fazi izvođenja radova ili pripreme za radove, od kojih izdvajam izgradnju prve transverzale u Sarajevu, izgradnju južne obilaznice Mostara, rekonstrukciju magistralnih cesta u Mostaru i izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje.

Tunel Hranjen među prioritetima

Pored spomenutih projekata trenutno su u fazi izrade glavne projektne dokumentacije poddionica Šički Brod – Đurđevik na trasi magistralne ceste Tuzla – Sarajevo; zatim izgradnja gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok; izgradnja autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, Lot V Čanići – Tuzla; izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša- RH, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica- Bisovac i izgradnja brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH.

Također, jedan od prioriteta je intenziviranje radova na izgradnji tunela Hranjen dugog pet kilometara.

Lasić je podsjetio da je izgradnja tunela Hranjen na trasi planirane brze ceste Sarajevo – Goražde u isključivoj nadležnosti JP Autoceste Federacije BiH.

– Ovo ministarstvo nema zakonske nadležnosti po pitanju direktne realizacije izgradnje tunela Hranjen. Ipak, pošto je projekt izgradnje tunela Hranjen od prioritetne važnosti za Bosansko-podrinjski kanton, podržavamo stav Vlade Federacije BiH da se nastavi podrška projektu – dodao je ministar.

– U narednom periodu pred nama je puno posla, ali uz dobru radnu strukturu i međusobnu podršku možemo raditi bolje, brže i djelovati kvalitetnije u svakome pogledu te i na taj način uz dovoljno sredstava koje posjedujemo možemo ubrzati i poboljšati gradnju autocesta i brzih cesta – ocijenio je ministar prometa i komunikacija.

Željeznički promet

Kada je u pitanju prijevoz robe i putnika željeznicom Lasić je istaknuo da je 2021. zabilježen rast u oba segmenta.

– Željeznice Federacije BiH su i dalje najveći prijevoznik roba u Federaciji BiH i imaju ključnu ulogu i potencijal za razvoj gospodarstva i poslovnog ambijenta u okruženju. U 2021. godini prevezle su 8.004.760 tona robe što je u odnosu na godinu prije više za 291.966 tona robe ili 3,8 posto, dok je u putničkom prometu prevezeno 190.333 putnika što je za 67.755 putnika više u odnosu na godinu ranije – rekao je ministar.

  Ovo su najskuplji gradovi za život

Željeznice Federacije BiH ostvarile su prihod od 109,72 milijuna maraka što je za 2,51 milijuna više u odnosu na 2020. godinu, dok su rashodi ostali na istoj razini i iznosili su 124 milijuna maraka.

– Poduzeće je u svom poslovanju za 2021. godinu ostvarilo negativan financijski rezultat u iznosu od 14.346.897 maraka i smanjen je za približno tri milijuna maraka u odnosu na razdoblje iz prethodne godine – kazao je Lasić.

Kada su u pitanju ulaganja u željezničku infrastrukturu ministar je kazao kako su pokrenute određene aktivnosti putem raznih kreditnih investitora, a prvenstveno sa Svjetskom bankom, kako bi se osigurala sredstva za nastavak rekonstrukcije željezničke pruge na sjevernom dijelu koridora Vc od Sarajeva do granice na rijeci Savi u dužini od 270 km.

– Za pojedine dionice na navedenom dijelu postoji izrađena projektna dokumentacija ( Sarajevo – Podlugovi, Jelina Zenica) i ovi projekti su kandidirani u Program javnih investicija za period 2022-2024. godinu kojeg je usvojila Vlada Federacije BiH – kazao je ministar.

Također, putem Svjetske banke, dodao je Lasić, pokrenuta je inicijativa za iznalaženje sredstva za izradu idejnog rješenja i preliminarnih studija elektrifikacija i modernizacija pruge tuzlanske regije i pruge na dionici Tuzla – Zvornik.

Za taj projekt već je pokrenuta aktivnost prikupljanja postojeće projektne dokumentacije koja je rađena devedesetih godina prošlog stoljećau na dionici Doboj – Tuzla – Zvornik i koju će trebati revidirati.

Raste broj putnika u zračnom prometu

Nakon pandemijske 2020. godine koja je zadala snažan udarac zračnim prijevoznicima u 2021. i posebice 2022. godini zabilježen je oporavak zračnog prometa.

– Zračne luke u Federaciji BiH bilježe pozitivne rezultate rada u prvom kvartalu tekuće godine tako da je u prvom kvartalu 2022. godine s Međunarodnog aerodrom Sarajevo prevezeno 177.288 putnika što je značajno povećanje za 320 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. S Međunarodnog aerodroma Tuzla prevezeno je 58.703 putnika, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je prevezeno 32.471 putnika – kazao je ministar.

Za razliku od sarajevske i tuzlanske zračne luke, Zračna luka Mostar daleko je od tih brojki.

– Zračna luka Mostar je pretežno sezonska zračna luka te je u ovoj godini do sada imala 168 putnika u 33 operacije. Mostarska Zračna luka posluje u bitno drugačijim okolnostima od ostalih zračnih luka u Federaciji BiH i zahtijeva dodatna ulaganja kako bi se ostvarila puni potencijal – kazao je Lasić.

On je podsjetio da je u razdoblju od 2015. do 2022. godine Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u Zračnu luku Mostar uložilo više od 16 milijuna maraka, od čega je preko 9 milijuna iskorišteno za izgradnju infrastrukture i nabavku nedostajuće opreme za prihvat i otpremu putnika i zrakoplova (rekonstrukcija zgrade terminala, proširenje platforme za parkiranje zrakoplova, nabavka novog vatrogasnog vozila i drugo), a preostali iznos od oko 7 milijuna dan je kroz tekuće transfere (subvencioniranje linije Zagreb – Mostar i obratno, plaće djelatnika, školovanje, licenciranje djelatnika i ostale tekuće troškove).

  Poslodavci u očaju: Nudimo plate koje se samo zamisliti mogu, ali niko ne želi da radi

Lasić je najavio da će Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i ove godine nastaviti podržavati razvoj Zračne luke Mostar kroz stavke koje su planirane u Proračunu Federacije BiH.

Dobra poslovna godina za telekom operatere

Komentirajući poslovne rezultate dva telekom operatera u vlasništvu Federacije BiH, ministar Lasić ocijenio je kako je Vlada Federacije BiH zadovoljna ostvarenim rezultatima, posebice ako se u obzir uzme opća ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa.

– BH Telecom je ostvario bruto dobit u 2021. u iznosu od 70,1 milijun maraka. U odnosu na 2020. godinu ostvarena bruto dobit u 2021. godini veća je za 18,1 milijun ili za 35 posto. U HT Eronetu dvije pandemijske godine, 2020. i 2021., unatoč brojnim poteškoćama, završile su pozitivnim rezultatom poslovanja – kazao je ministar.

Istaknuo je kako su investicijska ulaganja BH Telecoma u 2021. godini iznosila 75,3 milijuna maraka, što je povećanje za 26,3 milijuna u odnosu na 2020. godinu.

– Ključna ulaganja u 2021. godinu su se odnosila na izgradnju i modernizaciju pristupnih fiksnih i mobilnih mreža, kao i nabavku potrebne opreme za pružanje telekomunikacijskih usluga. Bitno je napomenuti da su u 2021. godini ugovoreni i pokrenuti projekti proširenja transportnih mreža, tako da kapacitivno mogu podržati sve zahtjevnije servise i nadolazeću 5G mrežu. Također, u 2021. godini BH Telecom je pokrenuo aktivnosti na dvije posebno značajne platforme za BH društvo: BH TechLab i BH Content Lab, za koje su izdvojena značajna financijska sredstva – naveo je federalni ministar prometa i komunikacija.

Kada je u pitanju HT Eronet, Lasić je podsjetio da je prošle godine sklopljen ugovor s Ericssonom Nikolom Teslom o nadogradnji i proširenju 4G/LTE radijske pristupne mreže.

– Zahvaljujući novoj ugovorenoj opremi, a poštujući najviše sigurnosne standarde, HT Eronet će imati veću pokrivenost i kapacitete 4G/4G+ mreže, što konkretno za korisnike znači bolje korisničko iskustvo, veće brzine i mogućnost korištenja novih naprednih usluga temeljenih na LTE tehnologiji – dodao je.

Na pitanje planira li se privatizacija BH Telecom i HT Eroneta, Lasić je odgovorio kako je pitanje privatizacije u nadležnosti Vlade Federacije BiH i Agencija za privatizaciju te da za sada ne postoje takvi planovi.

(fena)

biznis.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa