13.8 C
Sarajevo
Ned, 08, 22

Koja je visina s koje čovjek može sigurno skočiti u vodu? Naučnici imaju odgovor

Da vas neko pita s koje visine biste se usudili zaroniti, što biste odgovorili? Ako niste sigurni, naučnici su sad u eksperimentu s 3D ispisanim modelima otkrili je s koje visine ljudi mogu skočiti u vodu bez ozbiljnog rizika od povreda.

Sunghwan Jung sa Sveučilišta Cornell u New Yorku i njegovi kolege proučavali su sile koje nastaju prilikom pada u vodu ispuštanjem 3D ispisanih modela koji predstavljaju različite ljudske položaje u spremnik s vodom. Jedna je predstavljala osobu koja skače glavom prema naprijed i s rukama uz tijelo, jedna osobu s rukama iznad glave i dlanovima koji se dodiruju, a druga je bila samo noga sa stopalom koja predstavlja skok s nogama prema naprijed. Svaki je model bio opremljen senzorom sile i sniman je kamerom velike brzine u trenutku pada u vodu.

Kako bi odredili nesigurne visine za skakanje u vodu, naučnici su uporedili sile koje su zabilježili s onima za koje se zna da uzrokuju fizičku štetu ljudima. Otkrili su da su te razine sile bile zadovoljene za skakače “na glavu” iznad 8 metara, skakače s rukama naprijed iznad 12 metara i skakače “na noge” iznad 15 metara.

Jung kaže da većina sila koja utječe na tijelo tijekom skoka u vodu nastaje zbog istiskivanja vode. To je kao da vrlo brzo gurate prste u staklenku meda, gdje se tekućina se snažno opire, objašnjava.

-

Ljudi su, međutim, uspješno skakali u vodu s puno većih visina od granica utvrđenih u studiji. Na primjer, Laso Schaller je 2015. godine oborio svjetski rekord za najviši skok na noge, skočivši s 58,8 metara u vodu. Jung kaže da za izvođenje tako ekstremnih skokova bez povreda ronioci moraju koristiti odgovarajuće mišiće kako bi im tijelo postalo kruće i zategnutije.

  MI IMAMO SAMO BOL, KOJA SE NI NA PAPIR NE MOŽE ISPISATI: U TRNOVU ODATA POČAST BRUTALNO UBIJENIM SREBRENIČANIMA

“Povrede glave i vrata često se događaju kada skakanje pođe po zlu, a povrede ramena i donjeg dijela leđa općenito su česte kod skakača u vodu”, kaže Nathaniel Jones iz Medicinskog centra Sveučilišta Loyola u Illinoisu.

“Skakači s odskočne daske u prosjeku izvrše 100 do 150 zarona dnevno, a skakači s platforme 50 do 100 zarona dnevno. Toliki broj skokova dovodi ih u opasnost zbog višestrukih povreda”, naglašava Jones.

Jung kaže da njegov tim želi eksperimentirati i s modelima različitih oblika za urone u snijeg, poput onih koje izvode neke lisice, prenosi New Scientist.

pressmediabih.com

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Adin
Adinhttps://www.tnt.ba
Adin je geek manijak. Donosi vam najnovije it vijesti i savjete. Zna sve o mobitelima, laptopima, tabletima. Koje aplikacije ne trebate, bez kojih ne možete. Voli putovati, dobro jesti i piti, pa često piše o mjestima koje trebate posjetiti.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa