Hrvatska i Srbija žele najbolje moguće odnose

Srbija i Hrvatska žele najbolje moguće odnose jer je to u obostranom interesu, a s njihovim lošim odnosima Balkan ne može biti jak, niti Europa stabilna, ocijenjeno je u četvrtak na virtualnoj konferenciji “Bilateralni odnosi Srbije i Hrvatske – ka novoj dinamici”, na kojoj su sudjelovali i šefovi diplomacije dviju zemalja.

Konferenciju o novoj dinamici u odnosima dvije zemlje organizirali su beogradski Centar za spoljnu politiku i njemačka Fondacija Hanns Seidel. 

Šefovi diplomacije Hrvatske i Srbije, govoreći uvodno, složili su se oko toga da je, bez obzira na različitosti dvije zemlje, pravo vrijeme da se poradi na promjeni perspektive gledanja jednih na druge kako bi se popravili odnosi i unaprijedila suradnja.

Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, nazivajući Hrvatsku jednim od najznačajnijih susjeda, istaknuo je da su ukupni odnosi dviju zemalja značajno opterećeni različitostima koji “nažalost kontinuirano dobivaju više pažnje” nego uzajamne sličnosti. Ocijenio je da je za budućnost odnosa potreban novi politički narativ i istaknuo kako se ne mogu riješiti otvorena pitanja iz prošlosti ako se ne počne graditi dogovor o budućnosti.

Dačić je istaknuo da revitaliziranje odnosa Beograda i Zagreba iniciraju i manjinske zajednice, srpska u Hrvatskoj i hrvatska u Srbiji, te da o unaprjeđenju položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji govori i izbor hrvatskog čelnika Tomislava Žigmanova za ministra zaduženog za manjine. 

Smjernica za daljnju suradnju je dogovor srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o  tome da je potrebno prevladati ozbiljna pitanja o prošlosti, “bez namjere da preodgajamo jedni druge”, kazao je Dačić istaknuvši da postoje “bolne teme” iz prošlosti, komisije za nestale osobe, ratne zločine i pitanje imovine i sukcesije, ali i pitanja koje se tiču sadašnjosti i budućnosti, kao što je infrastrukturna povezanost dviju zemalja.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je Hrvatska spremna na konstruktivni dijalog sa Srbijom i o tome kako dalje, naglasivši da je Hrvatska nakon 30 godina ostvarila sve svoje strateške ciljeve i vanjskopolitičke prioritete te da svoja iskustva želi prenijeti i svojim susjedima koji hoće ostvariti europsku perspektivu.

Istaknuo je da se zbog nastavka suradnje ne mogu zatvoriti oči u odnosu na tragični raspad bivše države i pretvarati se da se ništa nije dogodilo, ali da se mora pronaći zajednički jezik i suočiti se s prošlošću.

Grlić Radman je ponovno naglasio ranija stajališta službenog Zagreba da je za Hrvatsku prioritet pitanje nestalih osoba tijekom rata i naveo da Hrvatska traži još 1.816 nestalih svojih građana. 

Istaknuo je važnost pitanja manjina podsjetivši da je Milorad Pupovac član vladajuće koalicije u Hrvatskoj. Također je rekao da Hrvatska podržava europski put Srbije i da su joj u interesu eurointegracije svih zemalja u regiji.

Hrvatska je spremna pomoći Srbiji, rekao je Grlić Radman navodeći da su za Hrvatsku “izrazito značajna pitanja vladavine prava” u okviru Poglavlja 23, gdje se od Srbije očekuje napredak.

Podsjetio je da su na popisu otvorenih pitanja i ona iz područja ratnih zločina i obeštećenju hrvatskih logoraša koji su propatili zatočeni u logorima u Stajićevu, Sremskoj Mitrovici, Begejcima i Nišu, istaknuvši da se “to nije dogodilo prije 100 godina” i da se s tim treba suočiti, jer je pitanje ljudskih prava univerzalno, pa se mora pokazati spremnost da se ona riješe.

Hrvatskoj je u interesu da se smanje tenzije, da narativ bude pomirljiv i da upućuje na dobrosusjedske odnose, rekao je hrvatski šef diplomacije, prenosi Hina.

Srbijanska ministrica za europske integracije Tanja Miščević ukazala je na to da u tri sedmogodišnja razdoblja Srbija i Hrvatska imaju veoma uspješnu prekograničnu suradnju, koja je najznačajnija za građane jer su od nje mogli osjetiti koristi. U posljednjih sedam godina 70 do 80 milijuna eura uloženo je u lokalne samouprave, nevladine organizacije i transport, zahvaljujući čemu su deseci tisuća građana počeli surađivati, “ne čekajući unapređenje odnosa među državama”.

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov ocijenio je da je izravna posljedica novih nastojanja na relaksiranju odnosa Srbije i Hrvatske “značajno destigmatiziranje negativnih oznaka hrvatske zajednice u Srbiji”. On je rekao da se broj i vrsta negativnih napisa radikalno smanjuju u javnosti, da se smanjio i broj oznaka koje negativno idu uz Hrvate, kao što je naziv “ustaše”.

Žigmanov dodao da se građani hrvatske nacionalnosti daleko slobodnije i hrabrije ulaze u prostor javnosti i traže svoja prava i sigurniji su u institucije. Hrvatska zajednica, dodao je, očekuje integraciju u politički sustav i na lokalnoj razini. Sugerirao je da u pogledu zapošljavanja treba otvoriti značajnije i javni sektor za Hrvate i povećati njihovu zastupljenost u javnoj upravi. 

The post Hrvatska i Srbija žele najbolje moguće odnose appeared first on Dnevni.ba.

dnevni.ba

drugi upravo čitaju