GRAĐANI ĆE SE OVE ZIME NAĆI PRED IZBOROM ŠTA PLATITI – RAČUNE ILI HRANU

Bar kad su u pitanju vladajući. S druge strane, građani strepe od onoga što slijedi, a ekonomisti poručuju da nas čeka žestoka borba za opstanak, piše Večernji list BiH.

Strepe od gladi i hladnoće

I prošlu zimu mnogi su jedva prezimili. Stotine hiljada ljudi u BiH strepjele su od gladi i sa zebnjom pogledavale hoće li skromne zalihe drva izdržati do proljeća. I prije koronakrize te rata u Ukrajini svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine preživljavao je s od 90 do 150 KM mjesečno.

Svjetska kriza prelijeva se na sve pore i bosanskohercegovačkog društva. Cijene nikad nisu bile veće, a nažalost, ovisni smo o uvozu jer (pre)malo proizvodimo. A cijene svih proizvoda i usluga iz dana u dan ne prestaju rasti. Skuplje plaćamo hranu, gorivo, plin, usluge…, dok, s druge strane, prihodi malo ili pak nimalo ne rastu.

Sindikalna potrošačka korpa u septembru prošle godine iznosila je 2152,51 KM, a u septembru ove godine 2852,37 KM, dakle, četveročlanoj porodicu u septembru ove godine trebalo je 700 KM više nego lani. Sve više prehrambenih artikala za građane postaje luksuz, a meso je definitivno na prvom mjestu te liste.

Zbog stalnog smanjenja stočnog fonda u Bosni i Hercegovini će u idućem vremenu doći i do nedostatka domaće govedine na tržištu te će meso postati luksuz, čak i onima koji nisu spadali u kategoriju siromašnih. Smanjenje proizvodnje govedine dovest će do još većeg uvoza mesa sumnjive kvalitete, a cijene će drastično porasti.

Prema podacima Europske komisije o kretanjima na tržištu, ističe se kako će se proizvodnja goveđeg mesa u EU smanjiti za 0,6 posto u ovoj godini. Kako se navodi u ovom izvještaju, rast cijena govedine počeo je sredinom 2021., a u maju 2022. dosegnuo je gotovo 500 eura za 100 kilograma.

  • U Francuskoj i Njemačkoj vidljiv je pad brojnosti životinja, dok je rast zabilježen u Italiji, Estoniji i Irskoj. Očekuje se kako će povećanje broja zaklanih grla krajem godine biti posljedica visoke cijene i manje dostupnosti stočne hrane – stoji u izvještaju.
  • Naše političare selo ne zanima. Ne piše nam se dobro. Sad se zbog visokih cijena žita i ne isplati baviti poljoprivredom. Ono što je sigurno, uvozit ćemo još više mesa sumnjive kvalitete – kazao je za Nezavisne Draško Banjac, predsjednik Udruge farmera RS-a. Zima je i prije posljednje krize bila doba godine kad su troškovi rasli prvenstveno zbog sezone grijanja, a ova će po tom pitanju biti osobito teška.

Kako se grijati?

Drvo, a posebno pelet, višestruko je skuplje nego prošle godine, što će se odraziti na kućne budžete. Cijena prirodnog plina je u godini dana povećana gotovo 100 posto. Plin je već poskupio i pitanje je kolika će mu cijena biti do kraja sezone grijanja i hoće li ga uopće biti. Za očekivati je i povećanje cijene električne energije.

Sve to negativno će se odraziti na standard bh. građana. Za nekoliko dana na snagu stupa i obvezna zimska oprema za vozila, a i gume su ove godine skuplje za oko 20 posto u odnosu na prošlu, što dodatno komplicira život građanima.

Što se tiče cijena hrane, situacija nije nimalo ohrabrujuća. Eurostat je objavio da su cijene hljeba naglo porasle u cijeloj Uniji. Hljeb nikada nije bio skuplji nego sada. Što kažu građani?

  • Preživjeli smo rat, pa ćemo valjda i ovu krizu. Ne sluti na dobro, ali vidjet ćemo – jedan je od komentara. – Ko bude imao novca, ugrijat će se ove zime, ostali će se morati smrzavati pa ko preživi – kaže jedan od penzionera.
  • S obzirom na to da nije došlo do rasta plaća ili je došlo do nedovoljnog rasta, građani će se naći pred izborom šta platiti – račune ili hranu – kaže makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

hayat.ba

drugi upravo čitaju