Industrijska proizvodnja pala je za 4%
Stopa ekonomske aktivnosti povećana za jedan procentni poen
Bez obzira na kolebajuće globalne izazove u vidu oružanih sukoba i carinskih ratova te turbulentenu unutašnju politi�ku situaciju koja varira između loše i gore, prognoze Svjetske banke o ekonomskom rastu u Bosni i Hercegovini godinama su prakti�no iste – između dva i tri posto. Tako je i sa posljednjim proljetnim Redovnim ekonomskim izvještajem Svjetske banke za zapadni Balkan, u kojem se procjenjuje da će stopa ekonomskog rasta naše zemlje u 2025. godini iznositi 2,7 posto.
Rast potrošnje
Podsjećajući da se realni ekonomski rast BiH lani poboljšao na 2,6 posto, nakon 1,9 posto u 2023. godini, analiti�ari Svjetske banke konstatiraju da je to odraz dva međusobno suprotstavljena faktora – povećane domaće potražnje za 4,4 posto, uslijed ja�anja potrošnje i investicija, te smanjenja neto izvoza za 23 posto, zbog pogoršanja uvjeta trgovine i povećanja uvoza povezanog s investicijama.
“Usporavanje inflacije povećalo je realni raspoloživi dohodak i privatnu potrošnju.
Inflacija je u 2024. usporila na 1,7 posto, a godinu ranije zabilježeno je 6,1 posto.
Cijene većine roba i usluga su rasle brže od cijena hrane, zbog �ega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto). Usporavanje inflacije je rezultiralo padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodosnabdijevanja, elektri�ne energije i plina“, napominje se u Izvještaju, uz opasku da bi, prema projekcijama Svjetske banke, ekonomski rast BiH, na krilima privatne potrošnje potaknute većim realnim dohotkom, u 2026. mogao dostići stopu od 3,1 posto, “ali će to zahtijevati dublje reforme za povećanje produktivnosti i privla�enje investicija“. Istovremeno, iz Svjetske banke o�ekuju dalje povećanje inflacije, uzrokovane uglavnom povećanjem cijena hrane i usluga, kao posljedice globalne ekonomske neizvjesnosti.
U proljetnom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan procjenjuje da će stopa ekonomskog rasta naše zemlje u 2025. godini iznositi 2,7 posto
“BiH ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta će zahtijevati prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom.
U vrijeme globalne neizvjesnosti, BiH treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privla�enje investicija i ja�anje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politi�ka stabilnost bit će od klju�nog zna�aja za dugoro�no podržavanje rasta i povećanje povjerenja investitora“, sugerira se u Izvještaju.
Hronološki elaborirajući svoje zaklju�ke, analiti�ari Svjetske banke ukazuju i da su lani prosje�ne mjese�ne neto plate u BiH na godišnjem nivou porasle za 7,8 posto, ali da je, s druge strane, “rast industrijske proizvodnje nastavio opadati, smanjujući se za �etiri posto godišnje“.
“Nezaposlenost je pala na 12,2 posto, što je za 0,5 procentnih poena manje u odnosu na kraj 2023. godine, dok je stopa ekonomske aktivnosti povećana za jedan procentni poen, na 49,6 posto. Međutim, poboljšanja su potaknuta onima sa najmanje visokim obrazovanjem, uz blaža poboljšanja među onima sa nižim obrazovnim postignućima.
Veća državna potrošnja doprinijela je procijenjenom konsolidovanom fiskalnom deficitu od 2,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2024. godini, što je za 0,9 procentnih poena više nego godinu prije, zbog većih plata i potrošnje na robu i usluge. U međuvremenu, deficit tekućeg ra�una se povećao za 2,3 procentna poena, na 4,6 posto BDP-a, dok se deficit robne razmjene povećao na 22,2 posto BDP-a.
U 2024. skoro tri �etvrtine deficit tekućeg ra�una finansirano je prilivom stranih direktnih investicija, uglavnom u bankarski sektor u stranom vlasništvu. Ipak, ukupni
vanjski dug ostaje relativno nizak, ispod 50 posto BDP-a“, sumira se u Izvještaju, s napomenom da je ublažavanje inflacije rezultat pada cijena transporta te usporavanja cijena stanovanja, vode, elektri�ne energije i plina.
Argumentirajući procjenu o rastu realnog BDP-a u BiH na 2,7 posto u 2025. i 3,1 posto u 2026. godini, autori Izvještaja izražavaju o�ekivanje da će inflacija porasti “uglavnom zbog povećanja cijena hrane i usluga, izazvanog neizvjesnošću globalne ekonomije i implementacijom odluke Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plate za 60 posto“.
“Uvođenje subvencija za kompenzaciju poslodavcima za doprinose također će doprinijeti deficitu, kao i o�ekivani set fiskalnih zakona namijenjenih smanjenju agregatne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto.
Pažnja kreatora politika i kratkoro�no je usmjerena na ispunjavanje zakonodavnih zahtjeva za pokretanje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, sa samo malo prostora za ekonomske strukturne reforme, osim fiskalnih“, rezimira se u Izvještaju, u kojem se predviđa da će do 2027. rast bosanskohercegova�kog BDP-a dostići 3,5 posto, “podržan investicijama i potrošnjom koji proizlaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u EU i ja�anja domaćih tržišta rada“.
“Inflacija će porasti uglavnom zbog povećanja cijena hrane i usluga, izazvanog neizvjesnošću globalne ekonomije i implementacijom odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate“
Pritom se procjenjuje i da će snažan rast privatne potrošnje i veći uvoz robe široke potrošnje dovesti do blagog pogoršanja deficita tekućeg ra�una, ali i njegove stabilizacije ispod 4,8 posto BDP-a “uprkos određenom srednjoro�nom oporavku i izvozu robe i usluga“.
Politi�ki rizici
Kada je, pak, rije� o rizicima koji mogu usporiti ekonomski rast BiH na nivo niži od o�ekivanog, u Izvještaju se prvenstveno upozorava da bi “potencijalna eskalacija globalne ekonomske neizvjesnosti i trenja u unutrašnjoj politici mogli dovesti do nižih investicija i odgađanja bitnih strukturnih ekonomskih reformi“.
“Tekući sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku mogli bi ograni�iti ekonomiju EU, što će dodatno uticati na potražnju za izvozom iz BiH, stranim direktnim investicijama i doznakama.
Inflacija, smanjena agregatna potražnja i ograni�eni prilivi doznaka predstavljaju dodatne izazove za smanjenje siromaštva.
Održavanje rasta u korist siromašnih i poboljšanje blagostanja na dnu distribucije dohotka, kao i poboljšanje održivosti penzionog fonda i blagostanja starijih osoba, zahtijevat će poboljšano u�ešće na tržištu rada, posebno na nižem nivou obrazovanja“, ukazuje se u Izvještaju.
“Uprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri posto godišnje od 2015. godine, bh. BDP po glavi stanovnika ostaje samo jedna trećina EU prosjeka“
Kao klju�ni zadaci domaćih državnih institucija usmjereni na ubrzanje ekonomskog rasta zemlje, pak, apostrofiraju se ubrzanje klju�nih strukturnih reformi, uklju�ujući poboljšanje nadzora i upravljanja državnim preduzećima, unapređenje poslovnog okruženja, poboljšanje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s uglja na zelenu energiju.
“Da bi zapo�ela pregovore o pristupanju EU, BiH mora riješiti 14 pretežno politi�kih mjera, koje se odnose na demokratiju, vladavinu prava, temeljna prava i javnu upravu. Paralelno, potrebna su poboljšanja u integraciji unutrašnjeg tržišta, ja�anju državnih institucija, poboljšanju državnih nadzornih i regulativnih institucija te smanjenju prekomjerno velikog javnog sektora kako bi se ispunili ekonomski kriteriji.
BiH je u proteklih deset godina imala koristi od makroekonomske stabilnosti kroz tri kljuÄ�ne politiÄ�ke mjere – valutni odbor, državnu naplatu indirektnih poreza i perspektive pridruživanja EU. Makroekonomska stabilnost podržana je fiskalnom Å¡tednjom – tokom perioda 2015. – 2019. fiskalni viÅ¡kovi iznosili su jedan do tri posto BDP-a. Iako su fiskalni deficiti ponovo nastali tokom i nakon pandemije, nivo javnog duga ostaje relativno nizak, oko 34 posto BDP-a“, primjećuju analitiÄ�ari Svjetske banke, uz sumoran zakljuÄ�ak da “uprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri posto godiÅ¡nje od 2015. godine, bh. BDP po glavi stanovnika ostaje samo jedna trećina EU prosjeka“, praćen joÅ¡ mraÄ�nijom Ä�injenicom da je zvaniÄ�na stopa siromaÅ¡tva pala je sa 16,9 posto u 2015. na 13,5 posto u 2021. godini, “ali 40 posto odrasle populacije izvjeÅ¡tava da nije u stanju sastaviti kraj s krajem duže od mjesec dana u sluÄ�aju gubitka glavnog izvora prihoda domaćinstva“.
Regionalni izgledi
“Ekonomski rast na zapadnom Balkanu u 2025. godini će umjereno usporiti i to zbog slabije vanjske potražnje te ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika. To bi moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potroša�a.
Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025. godini, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se o�ekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.
Neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno će uticati na zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, što bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.
U periodima neizvjesnosti, najdjelotvornije strategije za o�uvanje ekonomske otpornosti su diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi. Među klju�nim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoro�nom rastu.
U zemljama zapadnog Balkana, brže provoÄ‘enje reformi u okviru procesa pristupanja EU – poput pridruživanja Jedinstvenom podruÄ�ju plaćanja u eurima (SEPA) i uvoÄ‘enja ‘zelenih traka’ radi pojednostavljenja prekograniÄ�ne trgovine, moglo bi dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.
Å est ekonomija zapadnog Balkana trebale bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne zaÅ¡tite i službi za zapoÅ¡ljavanje, Ä�ime bi pomogle svom radno sposobnom stanovniÅ¡tvu da prebrodi vremenske nepogode kao Å¡to su poplave, suÅ¡e i Å¡umski požari, te da bude spremno za nove prilike za zapoÅ¡ljavanje koje donosi zelena tranzicija. Uz to, prekvalifikacija radnika za ‘zelena’ radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vjeÅ¡tinama, Ä�ime bi se pospjeÅ¡ili produktivnost i ekonomski rast“, navodi se u Redovnom ekonomskom izvjeÅ¡taju Svjetske banke za zapadni Balkan.
Objava Ekonomski rast BiH ostaje najsporiji u regiji pojavila se prvi puta na Business Magazine.