Podijeljen rijekom, na stari i novi dio grada, svaki ima svoju priču i oslikava davninu i modernizam.
Na tragove prošlosti će vas najprije podsjetiti tvrđava, poznata maglajska Gradina, koja s uzvišenja čuva grad već stoljećima
U povelji ugarskog Kralja Sigismunda “Sub castro nostro Maglaj” ili “Pod našom tvrđavom Maglaj” prvi put se u pisanim tragovima spominje ime ovog grada i to 1408. godine.
Legenda kaže da je Maglaj ime dobio zato jer su Maglajlije skakale upravo sa ove tvrđave u maglu misleći da je pamuk.
Gradina je proglašena nacionalnim spomenikom 2005. godine, a sastoji se od pet kula: Širbegova, Dizdareva, Branič kula, Kapetanova i sahat kula koja se nalazi u predvorju gradine i koja je iskucavala sate po srednjoevropskom vremenu, i dan danas se oglašava na svakih sat vremena.
Tu su i brojne kuće sagrađene u starobosanskom stilu, a upravo u jednoj od njih sniman je kultni bosanskohercegovački film “Hanka”.
Osim Gradine koja privuče sve putnike koji kroz Maglaj prolaze da makar svrate i pogledaju je, tu je i Jusuf-pašina Kuršumlija džamija, izgrađena davne 1560. godine, a za koju mnogi kažu da je jedna od najljepših džamija u BiH. Jedna je od najvrijednijih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini, a ime je dobila po materijalu kuršumu – olovu na svojim kupolama. Biser je osmanske arhitekture i jedna od najljepših potkupolnih džamija u BiH.
Ipak, to nije najstarija džamija u Maglaju. Prema predajama, od nje je starija džamija Sukija, koja se nalazi neposredno ispod Gradine.
Maglaj krasi i “Vali Recep Yazicoglu” džamija, koja nije tako davno izgrađena, ali privlači ogroman broj vjernika. Po uređenju je kombinacija tradicionalnog i modernog stila.
Kada je riječ o religijskim objektima, važno je spomenuti i Crkvu Svetog Ilije Proroka koja je sagrađena u periodu od 1906. do 1908. godine. Tu je i svetište u čast t sv. Leopolda Bogdana Mandića.
Delibegov han, koji se nalazi na lijevoj obali Bosne, je svojevrsni muzej koji predstavlja vezu između prošlosti i budućnosti i jedna je od najvažnijih kulturno-historijskih odrednica grada.
Nasuprot njemu, na desnoj obali ove rijeke je Uzeirbegov konak. Sagrađen je u starobosanskom stilu XIX vijeka negdje oko 1875. godine. Priča se da je prizemlje urađeno od tesanih kvadera koji su bili pripremljeni za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša
U razgovoru s mještanima, nećete moći ne primijetiti koliko svako od njih Maglaj voli i ponosi se njime. Svaku priliku koriste da slave njegovo postojanje, značaj i vrijednost. Odavde su potekla mnoga značana imena koja su Bosnu i Hercegovinu predstavila u naljepšem svjetlu, gdje god da su otišli. O Maglaju su napisane i brojne pjesme, koje su svojevrsne himne ovom gradu.
Za Edhema Mulabdića možemo reći da je najpoznatiji Maglajlija, a njegovo “Zeleno Busenje” oslikava ovaj grad u vrijeme prelaza sa patrijarhalnog na moderno doba, tačnije kada nakon Otomanskog carstva dolazi Austro-Ugarska vladavina. Ovo djelo je poznato kao prvi bošnjački roman. Po ovom piscu se danas naziva maglajska gimnazija, ali i kulturna manifestacija “Mulabdićevi dani kulture”.
Maglaj je iznjedrio i brojne uspješne sportiste, muzičare, profesore, umjetnike, ali i humanitarce.
Ovaj grad bogat je i prirodnim ljepotama. Pećina Megara je najpoznatiji dio speleološkog kompleksa na izoliranom kraškom području planine Ozren, za koju je prema odluci Općinskog vijeća Maglaj, krajem marta ove godine, pokrenut postupak zaštite. Još u Jugoslaviji je bila prepoznata kao prirodna vrijednost, te je 1965. godine proglašena geomorfološkim spomenikom prirode. U njoj obitava maglajski golemaš, endemski kukac koji je otkriven prije više od jednog stoljeća.
Izletišta Bistrica, Borik, Rakovac građanima Maglaja pružaju priliku da pobjegnu od svakodnevnih obaveza i osjete dašak prirode. Čista voda koja žubori, izvorišta i mirisi borove šume prava su oaza mira. Na ovim lokacijama možete pronaći i šumsko voće, gljive i lješnjake.
Važno je napomenuti da Maglaj već 50 punih godina organizira festival “Studentsko ljeto” koji je od svojih početaka odskočna daska za amatere, a od kojih su danas mnogi afirmisani i poznati pjevači narodne i zabavne muzike.
Svoje početke tu su zabilježili Lepa Brena, Željko Samardžić, Severina, Alma Čardžić, Đulijano, Asim Brkan, Hasiba Agić, Šerif Konjević i mnogi drugi.
Svake godine ova internacionalna manifestacija privlači brojne turiste, a stanovništvu nudi različite sadržaje tokom cijelog ljeta.
Projekat je sufinansiran od Vlade Federacije BiH.
Video pogledajte i OVDJE.
