Prijavu Begića, koji je zastupnik DF-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, je dostavila grupa delegata iz Doma naroda Parlamenta FBiH. Ta prijava je CIK-u upućena 30. januara.
Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, kazao je da pasivno biračko pravo za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH imaju samo kandidati iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda.
– Iako postoji presuda Ustavnog suda BiH, ona do danas nažalost nije implementirana i sistemska diskriminacija prema biračima u oba entiteta, koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, i dalje traje sve dok se to ne riješi ustavima entiteta i Izbornim zakonom – dodao je Arnautović.
Tri člana CIK-a bila su protiv odluke kojom se odbija Begićeva kandidatura, i to Irena Hadžiabdić, Vanja Bjelica-Prutina i Vlado Rogić. S obzirom na njihovo neslaganje, CIK prvobitno nije imao potrebnih pet glasova da donese ovu odluku o odbijanju te je održana nova sjednica na kojoj je odluka, prema pravilima, donesena s četiri glasa.
Oštre kritike uputio je Rogić na račun same odluke, Begića i postupaka u CIK-u. On je kazao, između ostalog, da akt koji je dobio CIK iz Doma naroda nerazumljiv i da nije ispoštovan dogovor koji su imali da o tome obavijeste Dom naroda.
Rogić je negodovao i zato što ovo pitanje nije bilo na dnevnom redu koji je on dobio, a minut prije sjednice su dobili materijal.
- Kada je u pitanju akt koji smo dobili od Doma naroda i ono što se nepravilno nazvalo kandidaturom za predsjednika/potpredsjednike FBiH, to smo raspravili. To nije kandidatura, nego nerazumljiv akt u smislu Zakona o upravnom postupku i dogovorili smo se da vratimo obavijest Domu naroda da je taj akt i nerazumljiv i ne ispunjava uvjete za kandidaturu. Ali izgleda da naši dogovori vrijede samo koliko sjedimo u dvorani, a čim izađemo zaključci se ne poštuju. Neko je očito naredio našoj službi da izradi ovakvo rješenje kojim mi odbijamo navodno neku kandidaturu. Napravljena je nezakonita odluka o odbijanju kandidature – rekao je Rogić.
Istakao je da je napravljeno “toliko nesuvislih stvari i naši su obrasci ismijani kad se pored konstitutvnih naroda u BiH uvodi i kategorija ostalih naroda”.
- Nevjerovatno je da se koristi takva korespodencija od uvaženih zastupnika. I onda se CIK upušta u ocjenu takvih akata, daje im važnost pa javnosti moramo objašnjavati kako se bavimo trivijalnim stvarima i upuštamo se u zloupotrebu izbornih prava, i to je namjera Begića. I ptice na grani znaju da predsjednik i potpredsjednici FBiH dolaze iz konstitutivnih naroda, a ne iz ostalih – kazao je Rogić.
Hadžiabdić je bila stava da je odluka o odbijanju kandidature preuranjena i da je imala dojam da je takva saglasnost i bila postignuta u CIK-u. Dodala je da je prijavu trebalo vratiti na uređenje i otklanjanje nepravilnosti. Pojasnila je, između ostalog, da nisu dobili izjavu kandidata da tu kandidaturu i prihvata, te da se iz dokumentacije ne vidi kako se ovaj kandidat izjašnjava, a da se u aktu navodi i da je iz reda “ostalih naroda”.
Begić je prije nekoliko dana dao određeno pojašnjenje kandidature, kada je kritizirao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i njegove nametnute odluke u izbornoj noći kojima je, kako kaže, na nezapamćen način u historiji demokratije kompromitirao izborni proces i pogazio izbornu volju građana.
– Mogućnost kandidature i ostvarivanja ovog ključnog ljudskog prava da bi se jedna zemlja uopšte mogla nazvati demokratskom, u ovom slučaju zavisi upravo od navedenih odluka Schmidta koje obuhvataju i način kandidature i izbora predsjednika/potpredsjednika entiteta Federacija BiH. Da li je Schmidt svojim odlukama omogućio nastavak i jačanje rasizma i diskriminacije svih nas koji nismo ‘konstitutivni’ (Bosanci i Hercegovci, Romi, Jevreji i sl.) o tome ćemo dobiti potvrdu ubrzo – istakao je tada Begić, piše Faktor.
