Akademijom, koja je posvećena Ä�uvanju sjećanja, potvrÄ‘ivanju identiteta i prenoÅ¡enju emaneta budućim generacijama, sinoć je obilježena 100. godiÅ¡njica džemata u DejÄ�ićima kod Trnova.Â
Džemat Dej�ići, smješten između Treskavice i Bjelašnice, kroz proteklih stotinu godina bio je svjetionik vjere i snage Bošnjaka tog kraja, a akademija, kojoj su prisustvovali predstavnici vjerskog i društvenog života, kao i lokalne zajednice, poslužila je kao znak zahvalnosti svima koji su gradili i o�uvali ovu zajednicu, ali i onima koji danas predano nastavljaju tim putem.
U okviru programa prikazan je i kratki dokumentarni film o džamiji u tom džematu, sa svjedoÄ�enjima džematlija i imama, a “Plakete za životno djelo” uruÄ�ene su bivÅ¡im imamima, mutevelijama i Ä�lanovima džemata – Abdulah-ef. Dediću, Bajri OruÄ�eviću i Husi Mulaosmanoviću.
Muftija sarajevski dr. Nedžad-ef. Grabus u obraćanju, izmeÄ‘u ostalog, osvrnuo se na simboliku “narodne džamije” u DejÄ�ićima u odnosu, naprimjer, na sultansku džamiju u Knežini.
– Imamo džamiju u Knežini, sultansku, a siroticu. Imamo džamiju u DejÄ�ićima koja je narodna, a gospodska. Tamo gdje ima slobode, gdje ima domovine, gdje ima ljudi koji tu džamiju Ä�uvaju, o njoj brinu i pjevaju, to je ustvari suÅ¡tina kojoj mi idemo i za kojom se moramo okretati, to su naÅ¡i orijentiri. Naravno, i džamija u Knežini je naÅ¡ orijentir, ne smijemo je ostaviti i nećemo je zaboraviti. Ali ponos i dignitet se Ä�uvaju ovdje. I ova džamija i ovi ljudi nam pokazuju, ustvari, kakvoj Bosni i Hercegovini i kakvoj slobodi i razumijevanju naÅ¡ega života u Evropi mi težimo. Mi se nikome ne trebamo pravdati da smo muslimani, BoÅ¡njaci, da je ovo naÅ¡a domovina. Mi to moramo Ä�uvati, razvijati i njegovati – poruÄ�io je Grabus.
Naglasio je, također, da ne smije biti kompromisa kada je rije� o Islamskoj zajednici i džematu.
– I danas se BoÅ¡njak mora zakleti na zavjet Allahu da će Ä�uvati svoju domovinu, a u domovini svoju vjeru i džamiju. Po pitanju džemata, mi ne smijemo imati kompromisa. Onaj ko to ne razumije, ne Ä�ini dobro ovom narodu. Danas imamo prvu državu u historiji u kojoj su institucionalno rijeÅ¡ena važna pitanja za BoÅ¡njake i Islamsku zajednicu, zato je ne smijemo iznevjeriti – poruÄ�io je Grabus.
Muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić govorio je o historijskoj snazi i dostojanstvu Bošnjaka, podsjećajući na stećke kao svjedoke bogate prošlosti.
– Mi se, polahko, Ä�ini mi se, uÄ�imo da cijenimo bogatu, raskoÅ¡nu povijest ovoga naroda. Trebat će nam joÅ¡ samo da se podsjetimo da smo mi jedna od najvećih, ako ne i najveća, evopska gospoda. Tome svjedoÄ�e i naÅ¡i stećci. Stećke nije mogla graditi sirotinja. Govorimo o 70.000 i neÅ¡to stećaka. Izvolite, gospodo, evo, imate sada na raspolaganju raznih maÅ¡ina, pa napravite stećak. To je samo jedan od pokazatelja – kazao je Pitić.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo Abdulgafar-ef. Velić osvrnuo se na historijski razvoj infrastrukture na podru�ju Trnova.
Između ostalog, istakao je da danas na podru�ju dvije općine Trnovo djeluje pet džemata i 14 džamija, uklju�ujući džamiju u Trnovu, staru 460 godina, te da je u plani izgradnja i novih vjerskih objekata.
– Ovdje živjeÅ¡e i žive Ä�estiti, pobožni ljudi. Džamije, stećci, doviÅ¡ta – sve svjedoÄ�i o vjeri i ustrajnosti ovog naroda. Ovdje su tragovi hrabrosti i dostojanstva i iz ovog džemata pokrenuta je inicijativa za gradnju Ratne džamije na Igmanu – podsjetio je Velić.
Imam džemata Dej�ići Silvad-ef. Husejnović zahvalio je svojim prethodnicima i institucijama Islamske zajednice na podršci. Posebno je istakao generacijsku odgovornost.
– Moto naÅ¡eg jubileja bio je “Od temelja koje su postavili naÅ¡i preci do emaneta koji ostavljamo naÅ¡oj djeci”. NaÅ¡a je dužnost da taj emanet prenesemo Ä�asno, da Ä�uvamo vjeru, identitet, tradiciju i Islamsku zajednicu – kazao je Husejnović.
Prisutnim se obratio i predsjedavajući Općinskog vijeća Trnovo Ismet Mulaosmanović, koji je istakao da, kao �lan džemata i predstavnik vlasti, svjedo�i neraskidivu vezu između ove džamije i njene zajednice.
– ÄŒuvanjem naÅ¡ih džamija mi, Trnovljaci, Ä�uvamo svoj identitet, vjeru i budućnost. Na grbu Općine Trnovo nalazi se stećak s Ä�ovjekom koji stoji uspravno. Kao i ova munara – ona prkosi vremenu, poput svjetionika koji osvjetljava put pravde i zajedniÅ¡tva – poruÄ�io je Mulaosmanović.
U programu je u�estovao i Hor Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, a recitale su izvele Nermina Durmo i Almedina Krupalija, javila je MINA.
