Milorad Dodik prili�no je �est putnik — barem kada su u pitanju letovi za i iz Moskve.
“Krajem marta, samo nekoliko dana nakon Å¡to je izdat nalog za njegovo hapÅ¡enje zbog krÅ¡enja daytonskog ureÄ‘enja Bosne, lider bh. entiteta RS ukrcao se na avion za rusku prijestolnicu radi razgovora s Vladimirom Putinom. Samo neÅ¡to viÅ¡e od mjesec dana kasnije, ponovo je bio tamo, kako bi se pridružio grupi politiÄ�ara koji su obilježavali 80. godiÅ¡njicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacistima”, piÅ¡e Financial Times.
Navode da “Kremlj odavno nastoji da njeguje osovinu proruskih iredentista i simpatizera na rubovima Evrope”.
“Njegovo zbližavanje s Dodikom naglaÅ¡ava zaÅ¡to se, tri decenije nakon zavrÅ¡etka rata u Bosni, evropski zvaniÄ�nici paniÄ�no ponovo fokusiraju na ovu malu, joÅ¡ uvijek etniÄ�ki podijeljenu državu, strahujući da se problemi ponovo gomilaju.
“Ovo je najveća politiÄ�ka kriza u posljednjih 30 godina”, kaže jedan visoki zapadni zvaniÄ�nik u regionu i dodaje: “JoÅ¡ uvijek nije sigurnosna kriza, ali je veoma ozbiljna, pogotovo zato Å¡to nije doÅ¡la iznenada, već postaje sve gora. Dodik je najveći pojedinaÄ�ni rizik za Bosnu”, navodi.
FT piÅ¡e da je “izmeÄ‘u 1992. i 1995. Bosna je bila zahvaćena najtežim ratom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, dok se bivÅ¡a jugoslavenska republika raspadala pod teretom sektaÅ¡ke politike”.
“ViÅ¡e od 100.000 ljudi je ubijeno, većinom BoÅ¡njaci (muslimani), koji su tada Ä�inili 44 posto stanovniÅ¡tva. Bosanski Srbi Ä�inili su oko trećinu, dok su Bosanski Hrvati Ä�inili većinu ostatka. Dejtonski mirovni sporazum, koji je okonÄ�ao rat, stvorio je “patchwork” državu s dva entiteta koji nominalno odgovaraju centralnoj vlasti: Federaciju Bosne i Hercegovine, za podruÄ�ja u kojima većinski žive BoÅ¡njaci i Hrvati, i Republiku Srpsku (RS), za podruÄ�ja s većinskim srpskim stanovniÅ¡tvom. Ali od tada se bosanska politika kreće od jedne krize ka drugoj i ostaje duboko podijeljena po etniÄ�kim linijama. Sada se zvaniÄ�nici i diplomate brinu da je slaba centralna vlast uspostavljena Dejtonom na ivici pucanja. U srediÅ¡tu ove drame je 66-godiÅ¡nji Dodik, koji otvoreno izaziva strukture sporazuma koji je održavao stabilnost u Bosni — i poduzima korake koji bi mogli otvoriti put ka secesiji njegovog entiteta”, piÅ¡e FT.
Dodaju da zapadni zvani�nici strahuju da Rusija može iskoristiti tenzije kako bi izazvala nemire u evropskom dvorištu; i da, ako se Dodiku ne stane u kraj, Bosna se suo�ava s novim poglavljem nestabilnosti.
“Ako Dodik pobijedi, car [bosanska država i njeni zapadni sponzori] se pokazuje kao da je go”, kaže jedan zapadni diplomata i istiÄ�e: “Rusi ovdje imaju jeftino dugme koje mogu pritisnuti, i ako uspiju isprovocirati bosanski odgovor — to će i uraditi”, poruÄ�io je.
Sve to �ini tmurnu pozadinu za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine — prvog genocida u Evropi koji je priznao UN nakon Holokausta.
“Bosna se sada nalazi na “prekretnici”, kaže Igor Crnadak, opozicioni politiÄ�ar u Narodnoj skupÅ¡tini RS-a.
“Dodik se koristi od Moskve. Njegov režim je nanio veliku Å¡tetu, i ovo je prilika za neÅ¡to novo. U pitanju je hoće li Bosna nepovratno krenuti ka Zapadu… ili će RS skliznuti u potpunu autokratiju”, jasno je naveo Crnadak.
Almasa Salihović veoma dobro razumije šta je u pitanju u Bosni. Prije �etiri godine, Salihović, tada u�iteljica u osnovnoj školi u isto�noj Bosni, odgovorila je na poziv s nepoznatog broja.
Pozivatelj je brzo preÅ¡ao na stvar. “Da li ste sestra Abdulaha?“ sjeća se da su je pitali.
“Imamo podudaranje DNK-a s vama za dvije butne kosti”.
Zaista, bila je sestra Abdulaha. Posljednji put ga je vidjela 11. jula 1995. u gradu Srebrenici, koji je od 1992. bio enklava bosanskih Muslimana pod opsadom snaga bosanskih Srba. Kada je otpor slomljen, a napada�i preuzeli grad, Abdulah, tada osamnaestogodišnjak, bio je jedan od više od 8.000 muškaraca i dje�aka muslimanske vjere koje su bosanski Srbi pohvatali i ubili, a zatim tajno sahranili u masovne grobnice širom tog podru�ja. Nakon 13 godina neizvjesnosti o njegovoj sudbini, Salihović je 2008. saznala da su neki dijelovi tijela njenog brata pronađeni u masovnoj grobnici. Potom je 2021. stigao poziv da su pronađeni i dodatni ostaci.
“Bilo je jako bolno znati da je mrtav i da se ne može pronaći. Utjeha je makar imati grob nad kojim možeÅ¡ tugovati. Kada smo vidjeli mali dio njegovih kratkih pantalona, to je gotovo bilo bolnije nego da nismo imali niÅ¡ta”, kazala je Almasa.
Salihović radi u Memorijalnom centru Srebrenica, koji je u julu 1995. bio sjedište snaga UN-a, kod kojih su mnoge žrtve pokušale potražiti uto�ište od snaga bosanskih Srba — uzalud.
Centar gleda na ogromnu livadu na kojoj se pruža više od 6.000 nadgrobnih spomenika, posljednje po�ivalište za žrtve �iji su ostaci — u nekim slu�ajevima samo nekoliko dijelova tijela — pronađeni. NATO-ova kampanja bombardovanja natjerala je bosanske Srbe, koji su tada držali pod opsadom niz gradova pod kontrolom bosanskih Muslimana, za pregovara�ki sto u Dejtonu, u saveznoj ameri�koj državi Ohio. Tamo je ameri�ki izaslanik Richard Holbrooke natjerao lidere Bosne, te susjednih zemalja Srbije i Hrvatske, zajedno s njihovim politi�kim saveznicima, da potpišu mirovni sporazum.
Međutim, Salihović je zabrinuta da se, nakon napretka koji je postignut u prvoj deceniji nakon rata prema općem prihvatanju strašne istine o Srebrenici, poricanje zlo�ina ponovo širi. Mali grad Srebrenica, u kojem ona živi, nalazi se unutar bh. entiteta RS. Često se susreće sa Srbima koji umanjuju razmjere zlo�ina.
“Uvijek ista priÄ�a – ‘Cijeli svijet je protiv srpskog naroda’. U posljednje dvije godine poÄ�ela sam se plaÅ¡iti koliko lako ljudi povjeruju politiÄ�arima koji se vraćaju u proÅ¡lost i raspiruju nacionalizam”, istiÄ�e.
Malo ko je potpirivao sektaÅ¡ke podjele tako uporno kao Dodik, koji već viÅ¡e od dvije decenije dominira politikom RS. Na poÄ�etku je na Zapadu bio viÄ‘en kao neko ko unosi liberalniji duh u politiku bosanskih Srba. Godine 1998. tadaÅ¡nja ameriÄ�ka državna sekretarka Madeleine Albright nazvala ga je “daÅ¡kom svježeg zraka“.
Ali u posljednjih petnaest godina, Dodik se sve više okreće raspirivanju srpskog nacionalizma. On i njegov lokalni saveznik, predsjednik Srbije Aleksandar Vu�ić, prošle godine su osudili rezoluciju UN-a kojom se 11. juli proglašava danom sjećanja na žrtve Srebrenice, iskoristivši je kao povod da sugeriraju kako svijet viktimizira Srbe.
Njegova najnovija eskalacija krize sastoji se u prkosu prema vlastima centralne države i visokom predstavniku – zapadnom zvani�niku kojem su Dejtonskim sporazumom data bonska ovlaštenja za nadgledanje provedbe mira.
U februaru je sud u Sarajevu izrekao presudu kojom se Dodiku zabranjuje bavljenje politikom na šest godina i osuđuje ga na jednu godinu zatvora zbog nepoštivanja visokog predstavnika — presudu koju on ignoriše. Nedavno mu je ukinut pritvor. Veliko pitanje je hoće li vlasti na državnom nivou pokušati sprovesti presudu i time rizikovati sukob sa snagama sigurnosti RS-a.
Dodik se i dalje kreće uz pratnju teško naoružane policije.
Christian Schmidt, trenutni visoki predstavnik, koji je bio ministar u njemaÄ�koj vladi pod Angelom Merkel, daje naslutiti da je oprezan kada je rijeÄ� o sprovoÄ‘enju presuda i naglaÅ¡ava da bi radije vidio Dodikov poraz na izborima. Kaže da je rijeÄ� o “ozbiljnoj, ali rjeÅ¡ivoj” krizi.
Njegov san je da nadgleda transformaciju Bosne u funkcionalnu državu spremnu za pridruživanje EU, i da na kraju ode s dužnosti kao posljednji visoki predstavnik. Ukinuće njegove funkcije je jedna od klju�nih reformi ako Bosna želi imati šansu da se kvalifikuje za �lanstvo u EU — što, prema anketama, većina građana želi.
Punopravna invazija na Ukrajinu 2022. godine dala je novi zamah proširenju EU na istok, nakon godina u kojima je kandidatura šest zemalja zapadnog Balkana, uklju�ujući Bosnu, bila u zastoju. Ali Schmidt priznaje da većina smatra kako će se Dejtonski sistem, i pored svojih manjkavosti, morati održavati još neko vrijeme, te da Bosna ima još mnogo posla kako bi se kvalifikovala za �lanstvo u EU.
“DugogodiÅ¡nji posmatraÄ�i mi kažu da raÄ�unam na joÅ¡ 20 godina [ako želim biti posljednji visoki predstavnik]”, naÅ¡alio se.
Mladen Ivanić, opozicioni politiÄ�ar iz reda bosanskih Srba, kaže da je najbolja nada za Bosnu ideja o dvofaznom Ä�lanstvu u EU, koju podržava Francuska, a koja bi mogla omogućiti balkanskim državama da budu u “sporom vozu“ i da prihvate dio obaveza i koristi EU. On tvrdi da zvaniÄ�nici u Briselu i Sarajevu vole da se pretvaraju kako je punopravno Ä�lanstvo realno.
“Evropa nas laže. Mi lažemo njih. Evropa kaže da su vrata otvorena. Realnost je da to joÅ¡ dugo nije realno”, poruÄ�uje.
Uprkos svim problemima s Dejtonskim sporazumom, on je sa�uvao mir. Ljudi previše lako zaboravljaju njegove uspjehe, kaže Nedžma Džananović, profesorica politike na Univerzitetu u Sarajevu.
“ÄŒak i Dodik shvata da se neke stvari ne smiju ponoviti”.
Ali ona se boji da Dodik prolazi nekažnjeno sa svojim izazivanjem autoriteta.
“Mi zapravo normalizujemo konaÄ�nu podjelu zemlje. Dodik prihvata nacionalnu valutu i novac od poreza, ali ostatak institucija Bosne i Hercegovine za njega ne postoji u RS“, navodi.
Nakon više od decenije u kojoj je Bosna nestala s međunarodne agende, evropski zvani�nici, zbog novonastale situacije, sve više pokazuju veću zabrinutost, pišu Vijesti.ba.
(24sata.info)
The post Financial Times: Ako se Dodiku ne stane u kraj, Rusi imaju dugme appeared first on 24sata.ba.