Japanska vlada nedavno je pokrenula kampanju pod nazivom “reforme stila rada” kako bi promovisala fleksibilne radne aranžmane, skraćeno radno vrijeme i ograničavanje prekovremenog rada. Ministarstvo rada je takođe počelo pružati subvencije i besplatne konsultantske usluge kako bi podržalo ovu inicijativu.
Ovaj korak označava koordinisani napor nakon inicijative za kraću radnu sedmicu 2021. godine, ali koncept polako dobija na snazi, prema izvještaju biznisa.
Tim Kreg, stručnjak za japansku kulturu, istakao je da su kulturni i društveni faktori razlozi dugih radnih sati u Japanu te da se ta percepcija ne mijenja brzo.
Samo oko 8% kompanija u Japanu dozvoljava zaposlenima da uzmu tri ili više slobodnih dana svake sedmice prema Ministarstvu zdravlja, rada i socijalne pomoći.
Kulturološki aspekt
Radno mjesto u Japanu igra ulogu u društvenim interakcijama, pa zaposleni često ostaju duže kako bi pomogli timu, što može rezultirati dugim radnim vremenom, primijetio je Martin Šulc, ekonomista u Fujitsu-u.
Ministarstvo zdravlja je objavilo bijelu knjigu koja istražuje povezanost dugih radnih sati sa depresijom i karoshijem, odnosno smrću od prekomjernog rada. U Japanu je 2022. godine 2.968 ljudi umrlo od karoshija povezanog sa samoubistvom.
Profesor Hiroši Ono smatra da će Japanu trebati vremena da u potpunosti usvoji četverodnevnu radnu sedmicu, dok kompanije koje su to uvele nisu tradicionalne japanske firme.
Iako je stopa usvajanja male, inicijativa nije kontroverzna. Stručnjaci ističu da koncept karoshija nije jedinstven za Japan, ali je ministarstvo podstaklo prikupljanje podataka o ovom fenomenu u zemlji.
(24sata.info)
Ovaj članak je prvobitno objavljen na stranici 24sata.ba.
Izvor: ( 24sata.info / Javno.ba )