Jedan put prolazi kroz Crnu Goru: Top 3 građevinska projekta u regionu koji će povezati saobraćajnu mrežu Evrope

18/08/2024

Na evropskom kontinentu se realizuju mega projekti koji će, kada budu završeni, imati veliki uticaj. Uključuju dva najduža željeznička tunela na svijetu, povezivanje željezničke mreže među državama, ali i izgradnju novih saobraćajnica.

Neki veliki projekti se odvijaju i u regionu, koji će ‘ove prostore’ povezati s drugim dijelovima Evrope. Jedan od njih prolazi kroz Crnu Goru.

Sajt bauštela.hr donosi opis tri takva projekta:

3. Željeznička pruga Divača-Koper (Slovenija)

Izgradnja drugog željezničkog kolosijeka Divača-Koper počela je 2019. godine. To je važan infrastrukturni projekat za Sloveniju, s ciljem povećanja kapaciteta pruge i jačanja veze između Luke Koper i ostatka Evrope.

Ovaj projekat će doprinijeti ekonomiji i međunarodnoj konkurentnosti regiona, time što će smanjiti putovanja i gužve u saobraćaju. Takođe će koristiti i lokalnom stanovništvu.

Do sada je završena izgradnja tunela, te podupiranje i završna betonska obloga za ukupno 6.100 metara u tunelima T3, T4, T56 i T8. Procijenjeno je da će projekat biti završen iduće godine, a vrijednost radova je 1,2 milijarde eura.

2. Izgradnja Jadransko-jonskog koridora

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, najavio je ulaganja od 3,5 miliona eura u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, uključujući izgradnju Jadransko-jonskog koridora vrijednog 1,5 milijardi eura.

Hrvatska bi trebala dobiti potpuno izgrađen Jadransko-jonski koridor kroz izgradnju autocesta Križišće-Žuta lokva i Metković-Dubrovnik. Trasa bi trebala ići kroz Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju do Grčke.

1. Izgradnja koridora Vc u BiH

Auto-put na Koridoru Vc povezuje Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Auto-put na Koridoru BiH na trasi Svilaj-Odžak-Modriča-Doboj-Zenica-Kakanj-Visoko-Sarajevo-Konjic-Mostar-Čapljina-južna granica s RH definiše saobraćajnu mrežu u BiH.

Projekat je planiran da se završi do 2028. godine, a za različite dijelove izgradnje osigurano je ukupno 589,5 miliona eura bespovratnih sredstava.

Izvor: ( investitor.me / Javno.ba )