Raspoloženje na berzama trenutno teško da bi moglo biti bolje. Dow Jones i širi S&P 500 indeksi zatvorili su se u utorak na Wall Streetu u New Yorku na novim rekordnim nivoima – a rekordni rast se nastavio i u srijedu.
Ovo je potaknuto nadom u brzo ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ključnog za trgovinu naftom i plinom. Cijena nafte odmah je pala ispod 80 dolara.
Rast berze je također potaknut snažnim rezultatima američkih tehnoloških i dionica čipova, koje su u julu pretrpjele velike gubitke.
Ipak, glasovi koji upozoravaju na pucanje balona odbijaju da utihnu. Procjene vrijednosti, posebno u oblasti umjetne inteligencije, su jednostavno previše apsurdne. Obećanja o budućim profitima su prevelika, za šta se desetine milijardi ulažu u podatkovne centre, ali niko ne može reći hoće li se ta ogromna suma novca ikada vratiti.
Monika Rosen, stručnjakinja za američko finansijsko tržište, također primjećuje rastući skepticizam među investitorima, iako priznaje da još nema prave krize. Rosen upoređuje situaciju s pucanjem Dot.com balona početkom 2000. godine.
“Tada su ljudi ulagali u sve što je imalo ‘internet’; danas ulažu u sve što ima ‘AI’”, rekla je.
Ona vjeruje da ogromna nervoza na tržištu i rastuće premije rizika za državne i korporativne obveznice ukazuju na to da je potreban oprez. To je bio slučaj i krajem 1999. godine, neposredno prije pucanja Dot.com balona i sloma berzi.
Pored klimatskih promjena, dug je drugi glavni izvor zabrinutosti. SAD se približava nacionalnom dugu od oko 40 biliona dolara – najvećem dugu na svijetu. Samo plaćanja kamata sada iznose približno bilion dolara godišnje ili otprilike 2,7 milijardi dolara dnevno. To je uporedivo s američkim budžetom za odbranu ove godine.
Osnovni problem je sljedeće. Zbog rastuće nervoze na finansijskim tržištima, investitori zahtijevaju sve veću premiju rizika prilikom kupovine američkih dužničkih vrijednosnih papira.
Prinosi na 30-godišnje američke državne obveznice sada su preko pet posto, što je nivo koji je posljednji put viđen 2007. godine – neposredno prije globalne finansijske krize. Drugim riječima, SAD nije platio toliko za pozajmicu svježeg novca nigdje u svijetu u posljednjih 19 godina.
Američka vlada zvanično klasifikuje ovaj razvoj događaja kao privremeni fenomen uzrokovan šokom cijena energije povezanim s ratom. Ovaj šok je podstakao inflaciju u SAD-u, frustrirao Trumpove glasače koji voze automobile i na kraju spriječio smanjenje kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi.
Trenutno je povećanje kamatnih stopa u SAD-u mnogo vjerovatnije, ističe Rosen.
To je još jedan razlog zašto su ove premije rizika toliko visoke. Kao rezultat toga, budžetski problem Donalda Trumpa postaje sve akutniji.
Ostaje da se vidi hoće li porast troškova finansiranja biti samo epizoda. Mjeren u odnosu na globalni BDP, američki vanjski dug je trenutno oko tri puta veći nego 2007. godine, prema riječima šefa WIFO-a Gabriela Felbermayra.
“Državni dug SAD-a i ogroman korporativni dug nastao zbog umjetne inteligencije konvergiraju. Tako je to s finansijskim krizama. Nešto se akumulira, a zatim brzo propadne”, rekao je.
Dugovi SAD-a, uključujući i dugove privatnih korporacija, uglavnom se pozajmljuju u inostranstvu jer sredstva jednostavno nisu dostupna u SAD-u – ta ravnoteža je ponekad politički krhka.
“Naravno, niko ne može reći kada će se ovo preokrenuti. Ali ako povjerenje u američki dolar padne, onda ćemo imati majku svih kriza”, zaključio je.
(24sata.info)
The post Ekonomisti sa zebnjom gledaju u američki dolar: “Mogli bismo imati majku svih kriza” appeared first on 24sata.info.