Borba Kine za teritoriju Tajvana je višegodišnja. Na putu da postane velesila Kina ne smije napraviti greške koje bi joj mogle poremetiti planove, kažu stručnjaci. Zbog toga je, a posebno tokom vladavine aktuelnog kineskog predsjednika Si Đinpinga, Tajvan stavljen u drugi plan. Zapravo, za osvajanje njegove teritorije, čeka se pravi momenat. Za velike svjetske sile, ova otočna država je srateški važna, posebno za SAD.
Prema Ustavu Kine, Tajvan je sveta kineska teritorija. Dužnost kineksog naroda, prema tom dokumentu je ujedinjenje zemlje. S druge strane, prema dokumentima kinesko-vojne odbrambene politike, nezavisnost Tajavana smatra se glavnom prijetnjom i rizikom za Kinu.
– Historija Tajvana je veoma komplicirana i zemlja ima svoj jasan identitet i historiju koju su oblikovale interakcije sa svim ovim različitim silama, ne samo kineskim narodom. Nešto što Kina stalno pokušava da prigodno zaboravi jeste činjenica da Han Kinezi čine 95 posto populacije Tajvana, ali da oni nisu jedini stanovnici otoka. Tajvan, ustvari, je važno mjesto u široj mapi austronezijske kulture sa 2 i po posto tajvanske populacije sa porijeklom iz jednog od 16 prepoznatih i još nekoliko neprepoznatih domorodačkih populacija, izjavio je Marcin Jerzewski, šef ureda EU u Taipei-u.
Iako se radi o relativno maloj otočnoj državi, Tajvan je jedna od ključnih karika u svjetskoj privredi. S ukupno 24 miliona stanovnika i BDP-om od oko 690 milijardi dolara, Tajvan je jedna od najbogatijih država na svijetu. Gledano prema BDP-u po stanovniku, ekonomski je razvijeniji od nekih članica EU poput Španije, Slovenije i Češke.
– Tajvan je u Azijsko-pacifičkoj zoni i jedan je od najvažnijih saveznika Sjedinjenih Država, zajedno s Japanom, Južnom Korejom, Indijom i drugim zemljama. Pitanje Tajvana nije samo ekonomsko. Sa moje tačke gledišta, više je sigurnosno i odbrambeno pitanje. Koristeći teritoriju Tajvana i pomoć Tajvana, Sjedinjene Države mogu projicirati svoju moć ne samo u blizini tajvanske granice, nego i u drugim regionima, rekao je Yurii Poita, stručnjak u oblasti utjecaja Kine na postsovjetskom prostoru.
Tajvan je i jedan od najvećih proizvođača mikročipova na svijetu i mjesto razvoja te tehnologije. Ima jake saradnje sa mnogobrojnim Međunarodnim partnerima, što Tajvanu daje prostora za igranje važne uloge i u Međunarodnoj politici. Ukoliko bi sada Kina napala Tajvan, to bi ozbiljno naštetilo njenom imidžu u međunarodnim odnosima. Zbog toga struka smatra da će Tajvan za Kinu ostati dugoročno strateško pitanje.
– Kina će postati ekonomija broj jedan u svijetu do 2030-ih godina. BDP Kine raste veoma brzo, oko šest posto godišnje i više. Zavisnost drugih zemalja svijeta od Kine se povećava. Zbog toga je glavni cilj Kine da postane velesila, a onda bi možda krenula u rješavanje pitanja Tajvana. Ali, ako Kina izvrši invaziju na Tajvan sada, simultano sa radnjama Rusije usmjerenim protiv Ukrajine, to neće pomoći ostizanju glavnog kineskog ciljada postane velesila, dodao je je Yurii Poita.
– Na putu na na kojem Kina želi da postane supersiila Tajvan im stooji kao prepreka jer da bi bili supersila treba vam nesmetan izlaz na otvorena mora, što u sliučaju Kine nije, jer Tajvan je taj koji može da blokira. Dok Kina ne postane apsolutni hegemonu tom dijelu svijeta, možemo o njoj govoriti kao o regionalnoj sili, kaže Jahja Muhasilović, geopolitički analitičar.
Muhasilović zaključuje da SAD u ovom momentu nije trebao uraditi korak u nazad. Prema njegovom mišljenju posjeta Nancy Pelosi se nije smjela dogoditi. No o moći Tajvana govori i slijedeća činjenica. Toliko je ključan da je učinio neprijateljski raspoloženu Kinu i ujedno najveću državu na svijetu ovisnim o sebi. Za mnoge, impresivan korak.
Više detalja pogledajte u prilogu Omera Zeca.
