Vlada donosi zakon o lobiranju, napravit će i popis lobista

HRVATSKI sabor u četvrtak će raspravljati o prijedlogu zakona o lobiranju te o vladinu prijedlogu kadrovskih rješenja za Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Zakonom o lobiranju prvi put će se regulirati aktivnost lobiranja u Hrvatskoj, a među ostalim predviđa uspostavu javnog registra lobista pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

Registar će biti javan, a podaci će za fizičke osobe koje se bave lobiranjem biti javno dostupne dvije godine, a za pravne osobe pet godina od brisanja iz registra. Također, lobisti će o svom radu, odnosno lobiranju, povjerenstvu podnositi godišnje izvješće.

Definirat će se tko može biti lobist

 

Prijedlogom zakona su uređena i pitanja sankcija za povredu zakona, a povjerenstvo će moći izricati mjere koje uključuju i zabranu obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčane kazne, kao i brisanje iz registra lobista. Primjerice, novčane sankcije za fizičke osobe koje lobiraju, a nisu upisane u registar, kretat će se od 500 do 5000 eura, a za pravne osobe od 2000 do 20.000 eura.

Osim što se uređuju načela lobiranja, zakon definira tko može biti lobist, kao i korisnik lobiranja i lobirane osobe.

Lobiranje se uređuje u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Hrvatska dobila u izvješću o vladavini prava te preporukama GRECO-a te je dio aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprečavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, navodi predlagatelj vlada.

Žigman ostaje na čelu Hanfe

Sabor će raspraviti i vladin prijedlog da na čelu Upravnog vijeća Hanfe i idućih šest godina bude Ante Žigman, da zamjenik predsjednika ostane Tomislav Ridzak, a članovi Jurica Jednačak i Antun Palarić. Ilijanu Jeleč zamijenila bi pak Anamarija Staničić.

Taj vladin prijedlog kadrovskih rješenja nije dobio potporu na saborskom Odboru za financije i državni proračun, podržala su ga četiri člana Odbora, a isto toliko ih je bilo protiv. Jedan zastupnik dao je svoj glas ‘za’ pismenim putem, no kako ga nije bilo na sjednici u trenutku kad se utvrđivao kvorum, oporba mu to nije htjela priznati.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?


Index.hr

drugi upravo čitaju