Zloupotreba i nedozvoljeno korištenje autorskih prava kažnjivo je i do 5 godina zatvora. Tako je napisano u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, u glavi dvadeset i prvoj.
Pojednostavljeno, pojedinci ili grupe se organizuju i kradu signale određenih TV kanala. Potom koriste specifičnu opremu i dekriptuju, razbijaju zaštite signala, a onda ih prosljeđuju kao svoje vlasništvo putem IPTV platforme i nude njihovo gledanje za određeni novčani iznos – pretplatu. Pretplatnici pristaju zbog značajno manje cijene ili zbog neznanja da se radi o krivičnim djelima. Na ovaj način se zatvara krug, a preprodavci zarađuju ogromne iznose novca nanoseći ogromne štete TV stanicama, legalnim kabl-operaterima i državi.
Krivični zakoni propisuju djela koja je zabranjeno učiniti, naprimjer, krasti. Ako se neko ipak odluči prekršiti zakon, nadležni organi su obavezni poduzeti zakonom propisane mjere i radnje, pa u konačnici kazniti počinioce. Kada nadležni, recimo tužioci, znaju i vide, pa ako im se uz to i prijavi izvršenje krivičnog djela, a oni ipak ne urade ništa, onda je vrlo moguće da i sami krše zakon. Naime, i nečinjenje i nesprečavanje kršenja zakona su krivično djelo za koje je propisana sankcija.
Firme iz BiH pružaju uslugu vani, našima u dijaspori, i imaju preko 120.000 pretplatnika.
U Bosni i Hercegovini se kradu i dalje nelegalno preprodaju signali različitih TV kuća za pretplatnike širom Evrope. Osim cijele mreže nelegalnih preprodavaca, uz nekoliko klikova, na najpoznatijim platformama za preprodaju, možete postati pretplatnik nelegalnih IPTV platformi. Čak se nelegalna prodaja i reklamira, oglašava?! Cijene su različite, a prema dostupnim ponudama u prosjeku su između 10 i 12 konvertibilnih maraka. Pretpostavka je da ovo crno, nezakonito tržište koristi preko 120.000 nelegalnih pretplatnika u dijaspori. Dakle, prodaja se vrši iz Bosne i Hercegovine, pretplatnici su u inozemstvu. Računica je jasna – organizatori ovog krivičnog djela mjesečno oprihoduju minimalno 1.500.000,00 maraka. Na godišnjem nivou radi se o iznosu 18.000.000,00 KM ili većem. Na ovaj novac ne plaćaju se porezi državi niti doprinosi za radnike, jer djelatnost obavljaju nezakonito. Osim štete TV stanicama i legalnim distributerima, kršenjem ovih prava država na godišnjem nivou gubi više od 5 miliona maraka. Ukupna šteta posljednjih godina mjeri se desecima miliona maraka. Uz to, kršenje zakona tu ne prestaje, već se „pranjem“ nelegalnog novca nastavljaju nova djela organiziranog kriminala.
Ova vrsta krivičnog djela bukvalno se vidi golim okom. Dovoljno je uključiti TV prijemnik i pratiti izvor signala. Ipak, državni tužioci, ne samo da žmire već i okreću glavu. Tako neradom podržavaju kriminal i krađu, ne štiteći ni državu od koje primaju platu.
Ignorantski odnos Tužilaštva budi i sumnju o mogućoj direktnoj involviranosti određenih tužioca u organizirani kriminal. Kako drugačije objasniti sljedeću činjenicu – samo je Hayat TV od 2014. godine do danas Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnio 81 prijavu zbog počinjenja krivičnih djela Nedozvoljeno korištenje prava radiodifuzije iz člana 245. Krivičnog zakona BiH i Nelegalna distribucija satelitskog signala iz člana 246:
– 2014. godine predata 1 krivična prijava
– 2016. godine predate 2 krivične prijave,
– 2017. godine predate 23 krivične prijave,
– 2022. godine predato 55 krivičnih prijava.
Tužilaštvo BiH je donijelo 15 Naredbi o obustavi istrage zbog nedovoljno dokaza, uloženo je 7 prigovora, potom doneseno 6 rješenja kojima se prigovori odbijaju kao neosnovani.
Dojam je da državni tužioci umjesto da sankcionišu prekršitelje zakona, zaštite državu i sve kojima se pričinjava šteta, zapravo, traže način da ne rade svoj posao. Pitanje je zašto je tako.
Da se radi o teškim krivičnim djelima i nelegalnoj praksi kojoj se mora stati ukraj pokazuje evropska pravosudna praksa. Naime, prije samo nekoliko dana nadležni organi Njemačke i Austrije proveli su velike akcije na razbijanju grupe koja je piratizovala sadržaje i nelegalno distribuirala signale TV kuća. Policija je zaplijenila veliku količinu hardvera za piratski streaming, 1,6 miliona eura na 60 bankovnih računa, kao i jedan Audi A7. Procjenjuje se da je samo tokom protekle tri godine ovaj „posao“ grupi donio više od 11 miliona eura prihoda, a oni su novac potom ulagali u nekretnine i razne kompanije kako bi ga pokušali „oprati“. Mreža je navodno imala najmanje 15 preprodavaca u Austriji, koji su opsluživali između 300 i 2.500 klijenata svakog mjeseca, a pretplata je koštala 10 eura mjesečno.
U Bosni i Hercegovini su brojevi veći, veća je i šteta, ali tužioci „nemaju dovoljno dokaza“, a ne provode istrage kako bi ih obezbijedili. Štaviše, iako su im dokazi na samo par klikova od njih, ne žele ih vidjeti. Ovakav odnos nadležnih prema organiziranom kriminalu, ali i obavezama Bosne i Hercegovine na putu EU integracija, dodatno narušava povjerenje u pravni sistem, vladavinu zakona i budi sumnju u potencijalnu visoku korupciju unutar pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine. Nastavi li se dosadašnja praksa ignoriranja činjenica, svaka sumnja, kao i ono malo povjerenja u pravosuđe će nestati.
(H. V.)
The post VIŠEMILIONSKA KRAĐA I KRŠENJE PRAVA PRED OČIMA TUŽILACA BOSNE I HERCEGOVINE first appeared on Hayat.ba.
