Vladavina prava, procesuiranje ratnih zločina i korupcije uveliko zavise od rada pravosudnih institucija, a prevashodno Tužilaštva BiH.
O ovoj ali i drugim temama razgovarali smo u emisiji Dobar dan BiH.
Vasvija Vidović, ugledna advokatica, bila je gošća naše emisije.
Na početku smo se dotakli jučerašnje odluke Policijske uprave Prijedor da zabrani mirnu šetnju na Dan bijelih traka.
- Odluka o zabrani šetnje na Dan bijelih traka posebno je bolna jer je donesena od strane MUP-a RS, čiji su pripadnici presuđeni za ratne zločine počinjenje nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima. 1992. Formiran je Interventni vod sa dva odjeljenja koja su umiješana u te događaje. Policija je tada odigrala sramnu ulogu u obilježavanju Bošnjaka i Hrvata. Za prijedorske zločine presuđeni su, između ostalih, Radoslav Brđanin i Milomir Stakić, članovi ratnog Predsjedništva, kao i zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Međutim, mnogi organizatori i izvršioci zločina ostali su nekažnjeni. Među njima komande Banjalučkog i Krajiškog korpusa VRS, te Interventni vod MUP-a RS. Njihovi šefovi nikada nisu kažnjeni – ističe Vidović.
Govoreći o tome što Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju nije presudio genocid za Prijedor i drugih pet bh. općina, Vidović ističe da je institut zločina genocida teško dokaziv, ali i da postoji odgovornost haških tužilaca.
- Tužilaštvo Haškog tribunala je gurnulo po strani događaje vezane za Prijedor. Iako su dokazani zločini protiv čovječnosti, što predstavlja veoma ozbiljne zločine, ipak se moglo uraditi više u pojedinim predmetima, posebno procesuiranjem komandanata korpusa. Time bi se došlo do dokaza koji bi kasnije u vezi sa drugim slučajevima mogli dokazati genocidnu namjeru. Ona je veoma teško dokaziva, pa se stoga trebalo na tim predmetima lokalnog karaktera temeljnim istragama vršiti prikupljanje dokaza o razmjerama zločina nad bošnjačkim stanovništvom. Kasnije bi se oni mogli iskoristiti u vezi sa presudama Mladiću i Karadžiću za dokazivanje genocidne namjere – navodi Vidović.
Kada je u pitanju rad Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina, Vidović je detektovala ključne nedostatke.
- Glavni tužioci Tužilaštva BiH su relativno brzo razbili timove tužilaca koji su istraživali ratne zločine na pojedinim područjima. Došlo je čak do miješanja tužilaca iz Odjela za organizovani kriminal i korupciju sa tužiocima Odjela za ratne zločine, što je nedopustivo. Tužioci su se pogubili u svemu tome i skrenuli u zamku izjednačavanja krivnje na sve tri strane. Međutim, zanemareni su masovni i strašni zločini koji su organizovano provođeni na pojedinim teritorijama. Mislim da Tužilaštvo BiH nije opravdalo očekivanja međunarodne zajednice u procesuiranju ratnih zločina koja su važila pri njegovom uspostavljanju. Uočeni su brojni propusti. Državno tužilaštvo je totalno podbacilo – ocjenjuje Vidović.
Ističe da se predmet Dobrovoljačka koristi u svrhe koji nemaju veze sa pravnim činjenicama i dokazima.
- Razočarana sam optužnicom za događaje iz Dobrovoljačke ulice. Ona je isključivo sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva. Opis optužnice uopće ne odgovara krivičnim djelima za koja se lica optužuju. Iznenađena sam odlukom Suda BiH da potvrdi optužnicu zbog toga što je Haški tribunal proveo detaljnu istragu o tome i jasno zaključio da nema osnova za optužnicu. Potom su 2003. godine strani tužioci radeći u BiH proveli nezavisnu istragu i također utvrdili da ne postoji temelj za krivični progon. Radilo se o vojnoj koloni sa punom vojnom opremom. Sud u Londonu je na suđenju Ejupu Ganiću utvrdio da je cilj optužnice bio politički progon, te da nema razloga za pokretanje postupka. Tu je i svjedočenje Milutina Kukanjca o broju stradalih i stvarnim događajima od tog dana koji je jasno naveo da se radi o vojnim licima. Suština krivičnog progona branilaca jeste da se dokaže kako se ovdje dešavao građanski rat, a ne agresija Srbije i Hrvatske na BiH. Naravno, nemoguće je izjednačiti odgovornost Srbije i Hrvatske po pitanju razmjera agresije, ali moramo poštovati presude Haškog tribunala. Pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS nikada nisu procesuirani od strane Tužilaštva BiH za snajperisanje i granatiranje Sarajeva, a sada se licitira i imenima ubijene djece – kazala je Vidović.
Prema njenom mišljenju, izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH pokazuje anomalije u pogledu pokušaja diskreditacije pojedinih kandidata.
Tu, prije svega, misli na tužiteljicu Dijanu Kajmaković, koja je uklonjena iz tužilačkog tima koji dešifrira poruke izvučene iz kontroverznih aplikacija Sky i Anom korištenih u kriminalnim krugovima.
- Kada je u pitanju gospođa Kajmaković, napravljena je situacija da se kod javnosti stvara predodžba da tužiteljica radi nezakonite stvari. Mislim da se trebala provesti detaljna istraga o tome prije konkursne procedure za glavnog tužioca. Rečeno je da je tužiteljica spomenuta u komunikaciji dvije kriminogene. To se može dogoditi svakom tužiocu. Zabrinuta sam da je ovo baš sada objavljeno sa razlogom. Treba biti vrlo oprezan sa ovakvim optužbama – mišljenja je Vidović.
(M. Imamović)
