-1.1 C
Sarajevo
Pon, 01, 23

U TOKU ŽESTOKI MEĐUNARODNI PRITISCI NA USTAVNI SUD BIH, TRAŽI SE ODBIJANJE PRIVREMENE MJERE PO KOMŠIĆEVOM ZAHTJEVU!

Ta mjera bi trajala sve dok Ustavni sud BiH ne razmotri Komšićev zahtjev za ocjenu ustavnosti Schmidtovih odredaba.

Zbog pritiska dijela međunarodne zajednice, sudije Ustavnog suda BiH razmatraju mogućnost da na plenarnoj sjednici zakazanoj za 1. i 2. decembar (četvrtak i petak) odgode donošenje odluke o metirumu po Zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića kojim je zatražena ocjena ustavnosti izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christan Schmidt. Za sada je, saznaje Istraga.ba, izvjesno donošenje odluke po zahtjevu za određivanje mjere osiguranja. No, o meritumu bi se mogla samo održati rasprava, dok bi donošenje odluke bilo odloženo.

Da pojednostavimo, mjera osiguranja, u javnosti još poznata i kao privremena mjera, je odluka kojom privremeno obustavlja primjena odredaba nekog zakona ili Ustava čije je preispitivanje zatraženo. Privremena mjera ostaje na snazi do donošenja odluke o meritumu, piše Istraga.ba.

Dakle, član Predsjedništva BiH Željko Komšić je zatražio od Ustavnog suda BiH donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila primjena odredaba na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Ta mjera bi trajala sve dok Ustavni sud BiH ne razmotri Komšićev zahtjev za ocjenu ustavnosti Schmidtovih odredaba.

  • Zapadne diplomate vrše pritisak da se na decembarskoj plenarnoj sjednici odbaci zahtjev za mjeru osiguranja, dok bi odluka o meritumu bila donesena naknadno, odnosno nakon uspostave vlasti na nivou Federacije BiH po Schmidtovim propisima – kazao je jedan od sagovornika Istrage.

Ukoliko uspiju provesti ovaj plan, Ustavni sud BiH bi u četvrtak i petak odbio mjeru osiguranja. Rasprava o meritumu bi bila obavljena, ali bi konačna odluka ne bi bila donesena. No, još među pojedinim ustavnim sudijama postoji otpor i neki od njih zagovaraju donošenje konačne odluke i u meritumu.

  KONCEPT VEĆINE U ŽURBI Vlast biraju oni koji i ruše BiH: HDZ i SNSD su se morali izbjeći, a ne birati partnere!

Da bi Ustavni sud BiH donio odluku, za nju mora glasati najmanje petero sudija. Trenutni saziv u Ustavnog suda BiH čine Valerija Galić, Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Angelika Nusberger (Njemačka), Ledi Bianku (Albanija) i Helen Keller (Švicarska). Sve navedene sudije učestvuju u radu na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH.

Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

  • Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika

Federacije – glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.

Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

  Sa trećeg protesta poručeno: Crna Gora nije na prodaju, tražimo izbore

Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

  • U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda – glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.

Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.

  Nekadašnji reprezentativac BiH: Siguran sam da bi Dudić napravio dobar posao da je ostao, ali Sarajevo je klub koji...

Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. Da li će sada iste odredbe, skoro iste sudije, proglasiti usklađenim za Evropskom konvencijom o ljudskim pravima?

hayat.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa