Na osnovu člana 17. i člana 34. Pravilnika o organizaciji radu Rijaseta, Rijaset Islamske zajednice je na jednoj od svojih redovnih sjednici održanoj u Sarajevu ove godine, donio “ETIČKI KODEKS” za vjerske službenike Islamske zajednice u Bosni I Hercegovini.
Etičkim kodeksom za vjerske službenike Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Kodeks) utvrđuju se, kako je navedeno u obrazloženju odluke, etička načela, pravila ponašanja i odijevanja, postupanje u slučaju nepoštivanje Kodeksa i nadzor nad njegovim provođenjem.
Član 5. Koji je propisuje odnose prema političkom angažiranju u kojem se eksplicite propisuje stranačka neutralnost.
(1) U službenim prostorijama vjerski službenik ne smije nositi i isticati simbole političkih stranaka, niti njihov promotivni materijal, te javno promovisati svoje uvjerenje vezano za političke stranke i njihovo djelovanje.
(2) Vjerski službenik ne smije uticati na stranačko opredjeljenje članova i pripadnika Islamske zajednice, ostalih građana, kao ni drugih vjerskih službenika.
Potomje veoma zanimljivn Član 17.u kojem se propisuje komunikacija posredstvom različitih informacijsko-komunikacijskih kanala na društvenim mrežama i servisima.
(1) Vjerski službenici prilikom ostvarivanja komunikacije posredstvom različitih informacijsko-komunikacijskih kanala na društvenim mrežama i servisima dužni su poštovati i primjenjivati etička načela islama, etička načela iz člana 4. ovog Kodeksa, kao i voditi računa o svom ličnom ugledu i o ugledu Islamske zajednice.
(2) Pod informacijsko-komunikacijskim kanalima na društvenim mrežama i servisima podrazumijeva se Facebook, Instagram, Youtube, Wimeo, Viber, Tik Tok i dr. (u daljem tekstu: društvene mreže)
Član 18. Kodeksa tretira profil na društvenim mrežama vjerskih službenika
(1) Poštujući načela integriteta Islamske zajednice vjerski službenici u korisničkim profilima na društvenim mrežama mogu koristiti samo svoje puno ime i prezime.
(2) Vjerskim službenicima nije dopušteno otvarati profile pod izmišljenim imenom, pseudonimom, niti im je dozvoljeno skrivati svoj identitet pod anonimnim i fiktivnim korisničkim profilima.
Član 19. Kodeksa propisuje pravila ponašanja na društvenim mrežama.
(1) U komunikaciji na društvenim mrežama vjerski službenici dužni su primjenjivati radnje i mjere propisane ovim Kodeksom, a izbjegavati i suzdržavati se od radnji koje nisu dopuštene ili su zabranjene.
(2) Vjerskim službenicima se zabranjuje da na društvenim mrežama objavljuju sadržaje koji predstavljaju govor mržnje, zastrašivanje, poziv na nasilje, prijetnje, uvrede, psovke, ismijavanja, neprimjerene fotografije i videozapisi, neprimjerene komentare i sve vrste dezinformacija i neprovjerenih vijesti.
(3) Vjerskim službenicima se zabranjuje podržavanje javnih negativnih komentara koji se odnose na organ službe Islamske zajednice ili (vjerske) službenike koji u njoj rade.
(4) Bilo kakva nezadovoljstva sa službom, drugim vjerskim službenicima, pretpostavljenima, organom službe Islamske zajednice ne smiju se iznositi u javnosti.
(5) U slučajevima iz prethodnog stava vjerski službenik je dužan da iste rješava interno, unutar organa Islamske zajednice.
Član 20. Kodeksa jasno ukazuje na zabranu protivzakonitih aktivnosti na društvenim mrežama.
Vjerskim službenicima se zabranjuju sve protuzakonite aktivnosti na društvenim mrežama, što uključuje i objavljivanje službenih i povjerljivih informacija i dokumenata, odnosno svih informacija do kojih su vjerski službenici došli u svome službenom radu, a koje mogu nanijeti štetu interesima Islamske zajednice, shodno odredbama Pravilnika o službenoj i poslovnoj tajni.
Ovaj Etički kodeks stupa na snagu osam dana nakon objave u Službenom Glasniku Rijaseta Islamske zajednice.
Kodeks je osobno potpisao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović
