To znači da razmatranje smanjenja stope PDV-a ostaje na čekanju.
Tema o smanjenju stope PDV-a na neke namirnice pokrenuta je početkom marta ove godine nakon invazije Rusije na Ukrajinu koja je izazvala inflaciju u mnogim državama. U Bosni i Hercegovini je došlo do brojnih poskupljenja hrane i drugih proizvoda, a planirano uvođenje diferencirane stope PDV-a trebalo je da olakša stanovnicima.
Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (PDV), koji je predložio SDS, međutim potrebna je i potvrda Doma naroda kako bi izmjene bile usvojene.
Prijedlogom bi PDV na osnovne životne namirnice poput lijekova, brašna, hljeba, mlijeka i ulja bio pet posto, a na luksuzne kao što su alkohol, cigarete, odjeća, nakit, luksuzni automobili, umjetnička djela ili oružje, bio bi povećan na 22 posto.
O stavljanju Prijedloga na dnevni red Doma naroda trebali su članovi Komisije za finansije i budžet odlučiti danas međutim na sjednicu nisu došla tri člana – Marina Pendeš (HDZ), Denis Bećirović (SDP) i Nikola Špirić (SNSD).
hayat.ba/2021/04/dom-naroda-psbih-98.jpg” alt=”” class=”wp-image-387552″ />S druge strane došli su Lidija Bradara (HDZ), Amir Fazlić (SDA) i predsjednica Komisije Dušanka Majkić (SNSD). Ona je rekla da s obzirom na to da se tri člana nisu pojavila, tačke o kojima su trebali razmatrati će biti skinute sa dnevnog reda sjednice Doma naroda.
Osim toga, ona ne planira sazvati novo okupljanje članova Komisije do sjednice Doma zakazane za ponedjeljak, 16. maj, upravo zbog nedolaska Pendeš, Bećirović i Špirić.
- Ljudi koji ne dolaze na sjednice ne trpe nikakve sankcije i to im omogućava komotnu poziciju da se ponašaju onako kako im odgovara – rekla je Majkić, prenosi Klix.
Ranije je predsjednik SDS-a Mirko Šarović upozorio da postoje opstrukcije kod donošenja ove odluke, što se do sada ispostavilo tačnim. Međutim, istina je i da Prijedlog SDS-a o kojem trebaju glasati nije baš idealno napisan.
Ono što će također ispaštati zbog nedostatka dogovora na ovoj sjednici je i Zakon o javnim nabavkama, ali i dopuna Zakona o finansiranju institucija BiH, kojom bi bilo predviđeno finansiranje izbora u okviru privremenog finansiranja, a usljed nedonošenja budžeta.
