Schmdit je na početku svog izlaganja rekao kako mu je drago što su se stvari pokrenule u BiH što nije bio slučaj prethodnih godina zbog, kako je istakao, blokada predstavnika iz entiteta Republika Srpska. Sada su se ti predstavnici, dodao je, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom vratili se u institucije.
Dotakao se i Vijeća ministara.
- Zastupnički dom BiH je imenovao novo Vijeće ministara. To je koalicija koja uključuje trojku, tzv. reformske stranke, SDP, NiP i Naša stranka ostali, osmorka – 8 stranaka, HDZ i SNSD. Formiranje vladajuće koalicije na nivou Federacije ostaje izazov. Zato što pravo da se podnese prijedlog kandidata za vladu se prosljeđuje na tri člana predsjedništva koji se biraju u Domu naroda na nivou Federacije i čini se da je tu… Jer je jedan od njih, bošnjačkih predstavnika, čini se da se očekuje da bi on trebao biti član SDA jer je to nevladajuća stranka, sada su u opoziciji. Očekuje se da će trebati vremena da se to riješi. Sačekat ćemo i vidjeti. Ali nedavno su usvojili prvu odluku, o budžetu na nivou Federacije, kao i na državnom nivou. Tako da mogu reći da su Federacija i država napredovale mnogo u smislu funkcionalnosti. Što se tiče kandidatkog statusa za EU, ne znam kako da ti spomenem, jer mislim da se o tome ne diskutuje u vašem parlamentu, ali u decembru odobren im je status kandidata za EU. To je političko imenovanje, ne znači započinjanje pregovora i ima mnogo zakonodavnih pitanja koja treba riješiti – rekao je.
Dodao je da su ljudi u strahu od rata, pogotovo nakon 21. februara prošle godine, jer su ti ljudi iskusili rat.
- S obzirom na sve što im se dogodilo u prošlosti, žele osjećaj sigurnosti, osjećaj da im pružamo sigurnost – kazao je Schmidt.
On smatra da u BiH ne postoji podjela među narodima, već u političkoj sferi, a političari igraju na kartu nacionalizma.
- Mislim da se ovo može riješiti evropskom integracijom. Slažem se da pregovori u dijelovima neće biti najbolji izbor zato ja želim da ostvarimo razvoj koji će narod vidjeti i shvatiti da postoji napredak. To uključuje i obećanje koje su dali sami na političkom nivou u junu prošle godine predsjedniku Evropskog vijeća, a to je reforma izbornog zakona, reforma ustava. Do sada imamo niz presuda Evropskog suda za ljudska prava protiv diskriminacije manjina u zajednici i društvu, koje nisu implementirane. Potrebna je većina u parlamentarnim i političkim tijelima – istakao je.
Dotakao se i reformi koje su uvedene u izbornoj noći.
Kaže da je ta odluka donesena zbog funkcionalnosti.
- Ne možete očekivati da visoki predstavnik riješi sve probleme nastale u posljednjih 27 godina, pogotovo zbog Ustava i Dejtonskog sporazuma, to je van mojih ovlasti. Može se postaviti pitanje zašto to nije urađeno u entitu Republika Srpska? Upravo zbog disfunkcionalnosti koja se dogodila u FBiH koja je dovela da u posljednjem zakonodavnom periodu nije bilo izabrane vlade, predsjednika, ničega, a to je potpuno zanemarivanje demokratije. Ja sam želio da se uvede funkcionalnost. I to se i desilo. Sada smo u najkraćem roku formirali funkcionalan parlament i na putu smo da formiramo predsjedništvo i vladu. Ovo nije odgovor na ključni problem koji ste spomenuli i koji je zaista jedan od najvećih problema… a to je da sastav parlamentarnih struktura bude što više neetnički. Uradio sam jednu stvar, smanjio sam mogućnost korištenja zaštite nacionalnih vitalnih interesa. Postojala je klauza samo na nivou Federacije, koju sam ja uklonio. Sada postoji lista slučajeva koji su pred sudom, ali mislim da moramo smanjiti utjecaj nacionalnihvitalnih interesa jer je ključno da razvojna politika ide u pravom pravcu. Do sada sam samo povećao broj delegata u Domu naroda sa 7 na 23, 23, 23 i 11, s manjim proporcionalnim rastom Ostalih – rekao je Schmidt u svom izlaganju.
Kazao je da političari vole pričati o izbornom zakonu i slično, ali ne razmatraju šta bi se moglo učiniti da zadrže mlade ljude u zemlji.
- Imamo tako dramatičan odljev mozgova iz ove zemlje, možda najveći na svijetu i zato mislim da moramo donijeti neke mjere kako bi mladi ljudi ostali u zemlji i kako bi se ova dinamika malo izmjenila.
Upitan je o kako su njegove reforme pomogle Daytonskom mirovnom sporazumu.
Šta bi se trebalo učiniti, a šta smo mi učinili? Ono što nismo učinili zbog ustavne situacije i odluka ustavnog suda je implementacija koja bi pomogla u slučaju Sejdić-Finci. To je najpoznatiji slučaj. Predstavnik jevrejske zajednice, g. Finci, i predstavnik romske zajednice, g. Sejdić, se ne mogu kandidovati za predsjedništvo jer ne pripadaju konstutitivnom narodu. Ovo se mora riješiti. Ustavni sud je odlučio da se ovo mora prvo riješiti na državnoj razini, a zatim na entitetskoj. Pokušao sam tri stvari. Prvo, da se izbori dogode jer su bili dio pregovora o taktičkoj prednosti neke strane. Završili su u maju. Nisam ja donio izvršnu odluku. Ovo je bilo uredu osim što su postojala dva prijedloga od strane Vijeća Evrope i Venecijanske Komisije o većoj tranparentnosti, ali nije došlo do elektronskog prebrojavanja. Neki žale za ovim. Bilo je prekasno i nismo imali ustavni sud koji radi na nivou federacije jer u tri godine niti jedan novi sudac nije imenovan i oni trebaju odlučiti u panelu od sedam sudaca, a ako imate samo pet sudaca, teško je dobiti sedam. Naredio sam da u kratkom roku trebaju to riješiti. I to se riješilo – rekao je visoki predstavnik.
(M.R.)
