16 C
Sarajevo
Sub, 09, 22

Sarajevo i Priština najbrže oživljavaju aerodrome, nedostaje kabinskog osoblja

SARAJEVO, (Patria) – U Bosni i Hercegovini je ogroman skok napravio sarajevski aerodrom i, uz Banju Luku, generisao rast koji su još u februaru zabilježili Eurocontrol i Eurostat. Aerodrom Sarajevo je u maju opslužio gotovo 132.600 putnika, što je povećanje od čak 78,8 posto u odnosu na maj 2019. Od početka godine je prevezeno gotovo 405.000 putnika i brojevi konstantno rastu uz uvođenje novih linija. Gotovo polovinu putnika više ovoga maja (31.774) u odnosu na maj 2019. godine ima i Banja Luka. Zato Tuzla (41.320) ima 21,2 posto putnika manje ovoga maja, dok Mostar poslovično bilježi katastrofalne podatke. Ovaj aerodrom je za pet mjeseci ove godine opslužio tek 168 putnika. U junu su krenuli i prvi charter letovi. Bosna i Hercegovina nikada nije imala letove za i iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Priština je jedini aerodrom na Kosovu, ali je u dobrom dijelu godine drugi najprometniji aerodrom u ex-Jugoslaviji i među 100 najboljih u Evropi. U maju je sa ovog aerodroma prevezeno 257.770 putnika uz povećanje od 41,7 posto u odnosu na maj 2019. godine i ukupno 1.065.119 putnika za prvih pet mjeseci. Rat i sankcije na istoku ovaj aerodrom ne dotiču.

U Sjevernoj Makedoniji su dva aerodroma, skopski i ohridski, i oba su pod koncesijom turskog preduzeća TAV. Bez obzira što se u Skoplju renovira pista i zbog toga bilježe otkazivanja i pomjeranja letova, promet ne jenjava. Oporavlja se od korona-krize i pretpandemijskih 2.350.000 putnika će biti dostižno, čak i bez očekivanog broja putnika iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

 Beograd i njegov aerodrom, na kojem je koncesionar francuski Vinci, u maju opslužio više od 468.000 putnika, što je 92,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Posmatrajući prvih pet mjeseci, Beograd je imao 1,6 miliona putnika ili 80 posto iz rekordne godine. Ovaj grad je jedini povezan sa Rusijom, ali nedostaju ruske, ukrajinske i bjeloruske kompanije. Niški aerodrom je imao 111 posto putnika u odnosu na 2019, ali to je još uvijek ne toliko fascinantnih 34.400 putnika. U ovoj zemlji je operativan još i aerodrom u Kraljevu. Ono što budi nadu tamošnjih zaljubljenika u avijaciju je podatak da nacionalna aviokompanija AirSerbia uvodi sve veći broj linija, obnavlja flotu i dodatno uzima u najam avione, pa je tako već četiri iznajmila od početka ljetne sezone letenja.

  BEZ UMANJENJA PLATA OBOLJELIMA OD RAKA

U prosjeku se za sada nalaze i aerodromi u Crnoj Gori, s tim da Podgorica ima puno bolje rezultate nego Tivat. U glavnom gradu je u maju bilo prevezeno 115.800 putnika i to je povećanje za 0,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Tivat je za prvih pet mjeseci opslužio nešto manje od 111.000 putnika. U punoj ljetnoj sezoni će se vjerovatno osjetiti nedostatak turista iz Rusije i Ukrajine. Kompenzaciju nude novi letovi iz Kazahstana, Istanbula i Beograda, preko kojih se može prevesti dio pomenutih putnika.

Svjetska avioindustrija izlazi iz duboke krize. Nakon početka pandemije, zatvaranja i ograničavanja kretanja, ovaj privredni sektor bio je na koljenima. Opstajao je ogromnim novčanim upumpavanjem država i fondova koji su mnoge kompanije, a pri svega državne, bukvalno ostavljale u životu. U takvim okolnostima su prizemljene flote, registrovani prazni letovi, a troškovi su smanjivani otpuštanjem radnika. Pretpostavka je bila da će se aviosaobraćaj u potpunosti vratiti na predpandemijski nivo tek 2025.godine. Situacija se ubrzano poboljšava. Ali ne bez novih problema.

Najveći problem sada je nedostatak radnika, odnosno kabinskog osoblja koji se tokom pandemije morao prekvalifikovati i otići u druge sektore. Dvije godine se nije školovao novi kadar. Znatan broj kompanija već mora reducirati broj letova i otkazivati najavljene linije. U upotrebu se vraćaju i avioni za koje se mislilo da više nemaju ekonomsku isplativost. No, zbog potrebe da zadovolje kapacitete, a ne angažuju dodatne ljude, na nebu su ponovo veliki avioni, tipa Boeing 747 ili Airbus 380.

Naravno, veliki avioni sa četiri motora više troše, a poskupljenje goriva ima ogroman uticaj na poslovanje. Pojavljuju se prve brige o budućoj dostupnosti avionskog goriva i pogotovo njegove cijene. Zbog rata i sankcija su „izgubljena“ velika tržišta Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Analizirajući brojeve prevezenih putnika početkom tekuće godine i nakon izbijanja invazije na Ukrajinu, jasno je da su pogođene sve zemlje koje su imale i više nemaju vezu sa pomenutim tržištima. Tako je u Evropi, ali i na Zapadnom Balkanu.

  Stanovnicima Kantona Sarajevo koji su osjetljivi na prisustvo polena u zraku preporučuje se oprez

Referentna godina, od koje svaka usporedba počinje i završava je 2019. kada je u Evropi prevezeno gotovo 1,2 milijarde putnika. Godinu kasnije je u Evropskoj uniji zabilježen pad broja prevezenih putnika od gotovo tri četvrtine. Iz mjeseca u mjesec tekuće godine procenat oporavka raste i sada je već na 85 posto pretpandemijskog prometa.

nap.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa