SAD VRAĆAJU BIH NA “DEJTONSKA PODEŠAVANJA”

sad vraćaju bih na “dejtonska podešavanja”

Ukoliko se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi evropskim zvaničnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizuje.

Umjesto reformi za koje postoji konsenzus, domaći lideri su na dnevni red stavili izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog je plod stranačkih dogovora koalicionih partnera na državnom nivou ali je njegova realizacija osuđena na propast i prije nego što je stigao u parlament. Srbi žele cijeli paket.

Vađenje iz blata

  • Mi smo za to da se svih 14 prioriteta rješava istovremeno a ne posebno pitanje po pitanje – kaže lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je i današnji (29.1.) sastanak u organizacije Trojke u Sarajevu već proglasio propalim.

Sastanak je sazvan kako bi se implementirao sporazum iz Laktaša od prije nekoliko dana, gdje su navodno dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH. Sada se na sto stavljaju i ustavne promjene, za koje nema političke volje ali ni dovoljno ruku u Parlamentu, s obzirom da je za bilo kakvu promjenu Ustava potrebna i podrška opozicije. Na dvotrećinsku većinu u ovakvim političkim odnosima još će se čekati, jer opozicija neće da učestvuje u parcijalnim razgovorima.

  • Sada kada su se zapetljali u kučinu u Bakincima (Dodikovo imanje prim. red.), kada su dobili reakciju ljudi iz BiH i ljudi iz međunarodne zajednice, zovu sve. Da im pomognu da se vade iz živog blata u koje su zagazili – kaže lider SDA Bakir Izetbegović, koji podsjeća da tokom pregovora u Neumu prije dvije godine, ova garnitura današnje Trojke nije htjela učestvovati u pregovorima.
  • Njima su na prvom mjestu samo stranke i oni gledaju to samo kroz prizmu potencijalnih izbora. Neka barem kažu svoje prijedloge osim što gube vrijeme nervozni – rekao je prvi čovjek Naroda i Pravde Elmedin Konaković, reagujući na bojkot sastanka koji je prema njegovim riječima trebalo da stvori uslove za deblokadu sprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava ali i potvrdi brisanje etničkog prefiksa u izboru člana Predsjedništva.

Taoci suludih politika

Međutim, to se neće tako lako desiti bar ako je vjerovati Amerikancima, koji posljednjih dana predvode najveću diplomatsku aktivnost još od Dejtona. Prvo je američka Ambasada u BiH odbacila Čovićev prijedlog o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na brisanje etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. U kontekstu geopolitičkih odnosa, mnogi vide aktivnost SAD-a kao ključnu stvar u zadržavanju njihovog uticaja na ovom terenu, zbog čega se nekadašnji stav sada pretvorio i u otvorene pritiske prema domaćim vlastima, da se ne ide u ovom pravcu.

  • Recept Evropske unije za ubrzanjem evropskog puta i poklona u vidu kandidatskog statusa pokazao se neuspješnim i nedovoljno motivirajućim za domaće političare koji decenijama sopstvene građane drže taocima isključivih, na momente suludih politika – kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić, uz ocjenu da se iz odugovlačena svih procesa i nerazumnih uslova, jasno vidi da domaćim političarima nije stalo da pronađu rješenje. 
  • SAD posmatraju BiH kao svoje čedo, privrženi su Dejtonu. Ova pojačana ofanziva kojoj svjedočimo može se čitati kao stavljanje tačke na nešto sto predugo traje – kaže Topić.

Da dugo traje, pokazali su svojom posjetom BiH predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen, premijeri Hrvatske i Holandije Andrej Plenković i Mark Rute. Da da podršku na evropskom putu ali bez pritisaka, u BiH je prošle sedmice svratio i šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, koji je obećao punu podršku BiH nakon što Mađarska u junu preuzme predsjedavanje EU, ali „bez pritisaka sa strane”.

Uključuje se i NATO

Međutim, zbog izbora Evropski parlament ove godine, mart je posljednja šansa Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora. U takvim uslovima u posjetu BiH ove sedmice dolazi 31 ambasador NATO saveza, odakle poručuju da se radi o demonstraciji „snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”.

  • Svi politički lideri moraju da rade na očuvanju jedinstva. Ovo je ključno za stabilnost zemlje i regiona – poručio je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

U iznenadnu posjetu BiH dolazi i pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O’Brajen, „otac” Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je sredinom ovog mjeseca uputio poruku Bh. vlastima, posebno Miloradu Dodiku.

  • Mislim da umjesto napretka vidimo neke političare kojima nedostaje kruha ili ideja, oni nude cirkus – posebno se u tom kontekstu osvrćući na Dodika.
  • Ja sam bio odgovorna osoba za rad sa bosanskim strankama na izradi njihovog ustava. Tako da znam šta je bio originalni Dejton. To je Izašlo iz mog pera. Njihova ideja o secesiji je tada eksplicitno odbačena i pristali su na to i odbacili je u prvobitnom Dejtonu. To je besmislica i to je protivustavno – rekao je O’Brajen, pozivajući domaće političare da preuzmu odgovornost i za rezultate i za neuspjeh.

Američko vraćanje na početne postavke?

Stručnjak za međunarodne odnose iz Sarajeva Zlatko Hadžidedić, kaže da ne treba zaboraviti činjenicu da je O’Brajen glavni čovjek u Stejt departmentu za ovaj dio svijeta. Kaže da je Bajdenova administracija za 180 stepeni odstupila od nekadašnje američke politike koja je polazila od pretpostavki nepromjenjivosti granica.

  • Do te mjere se odstupilo od te politike da se u zadnje dvije godine uveliko razgovara o mogućem raspadu BiH – kaže Hadžidedić, ne očekujući tektonske promjene nakon posjete američkog diplomate.
  • Meni ova posjeta O’Brajena ukazuje na to da dolazi da vidi šta se to zapravo događa jer očigledno da su se stvari ovdje izmakle kontroli, u odnosu na ono kako je O’Brajen tu američku politiku participirao. I sada nastoji da to vrati na te prvobitne postavke, posebno na program o nepromjenjivosti granica – kaže Hadžidedić, podsjećajući da SAD od Dejtona nisu imale značajniji uticaj na unutrašnje stanje u BiH.
  • O’Brajen ne donosi ništa osim podrške unutrašnjem dogovoru, ali je pitanje da li će pustiti da se Bosna i Hercegovina raspadne, odnosno da dopusti Republic Srpskoj da izvrši disoluciju. Dakle, ništa se spektakularno neće dogoditi osim povratka na početne pozicije, da se napusti ideja promjene granica. Za nas na rubu disolucije, i to je spektakularna vijest.

BiH (ni)je su vrhu prioriteta

To je najviše što se u ovom trenutku može učiniti smatraju analitičari, zbog problema sa kojima se suočavaju SAD – od Bliskog istoka, rata u Ukrajini, ali i problema u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je zbog situacije sa „invazijom migranta“ progasila ratno stanje i poručila federalnim vlastima da se povuku, jer će od sada oni voditi politiku zaštite granica. Zbog svega ovog geopolitički odnosi drže BiH daleko od prioriteta kaže Tanja Topić, ali je tvrdi, kap negdje prelila čašu.

  • Očito je da je negdje čaša prelivena kada u ovakvim geopolitičkim uslovima imamo pojačan američki angažman, čak i EU i to u uslovima kada se održavaju izbori. Mislim da tu priliku domaći akteri razumiju na svoj način – dio za jačanje antizapadnog narativa, drugi dio za traženje pojačane intervencije međunarodnih aktera, a treći za dalje podsticanje unutrašnjih napetosti – zaključuje Topić, sumnjajući da je bilo kakav povoljan rasplet za sve, moguć bez podrške međunarodnih aktera.

(DW)

The post SAD VRAĆAJU BIH NA “DEJTONSKA PODEŠAVANJA” first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba

drugi upravo čitaju