Krajem godine dobil smo kandidatski status, ali ostale su obaveze spakovane u 14 prioriteta. U međuvremenu dobili smo i novu državnu vlast pred kojom su veliki izazovi.
O Bosni i Hercegovini i njenom evropskom putu u emisiji „7PLUS“ razgovarali smo s našim gostom, Harisom Plakalom generalnim sekretarom evropskog pokreta BiH.
- Na 09. maj 1950. godine donošenjem Šumanove deklaracije napravljen je prvi pečat i to je jedinstvena organizacija. Ekonomski i politički vrlo ozbiljan prostor. To je veliko tržište. Trenutna situacija urzokovana mnogim tematikama, dogodile su se dakle neke nestabilnosti, shvatilo se da ima nekih minusa u strukturi EU, shvatilo se da EU ne može da se nosi energetskom krizom koja je uslijedila nakon rata Ukrajine i Rusije. Bili su uveliko ovisni o ruskom gasu i energentima. Ali to se prevazišlo i već sljedeću zimu će imati pripremljene alternative. Postoje zemlje koje se i dan danas ne slažu sa nekim stvarima, npr. Mađarska. To je zemlja koja svojim blokadama i vetom na važne odluke pravi probleme EU – rekao je na početku Plakalo.
Podjele u EU se vide kada je u pitanju i odnos prema BiH.
- Mi imamo punu podršku od evropskih zvaničnika, ali ne možemo spriječiti njihova liderstva kada su određeni stavovi u pitanju. Odluke evropske komisije moraju se donositi sa koncezusom – kaže Plakalo.
Svi smo željno iščekivali kadidatski status. Ali ga nismo dobili zbog zasluga, nego zbog geopolitičkih dešavanja.
- Vidim napredak, ali ga nije bilo. Nismo ništa implementirali, čak ni onih 8 tačaka. Nažalost proces formiranja vlasti je duže trajao. Ali sad je zaokružen taj proces, jer u mehanizmu kordinacije su i kantoni i zaista nije se do sada ništa moglo uraditi. Ovo sad što sam uvidio, zaista nije bilo te volje, mnogo više je to na riječima nego u praksi – smatra Plakalo.
Put prelaska od Dejtoneke BiH do Briselske BiH je dug. Plakalo smatra da je jedini prvi put ka tome ispunjavanje 14 prioriteta i 8 tačaka.
- U BiH ima važnih i vrlo osjetljivih pitanja za koja je teško pronaći kompromis. Na primjer, pitanje vrhovnog suda, zatim će se morati ispuniti uvjeti 3+2 u ukidanju ureda viskog predstavnikaa, zakon sprečavanja ličnih političkih interesa…mnogi zakoni, ali evo još uvijek ih nemamo. Zbog tenzija i partikularnih interesa dolazimo u situaciju da evropske integracije budu taoc – rekao je te dodao:
- Međunarodna zajednica razumije da se nova vlada morala izabrati i da građani zaslužuju novu vladu, ali to nije urađeno na najbolji način. I bilo kakva nametanja koje se nisu ticala kršenja Dejtonskog sporazuma mislim da nisu bila potrebna. Ja se nadam da će nova vlada pokazati odgovornost – istako je Plakalo.
Posljednje što je Visoki predstavnik uradio je diskriminacija prema Bošnjacima.
- Schmidt je trebao da izvaga svoje odluke. Bošnjaci su najbrojniji narod u BiH i imaju najveću odgovornost za sve što se događa. Ali donošenje odluka mislim da nije bilo pozitivan primjer Međunarodne zajednice. To je trebalo drugačije da se uradi. Nije imao na umu da će doći do situacije do koje je došlo. Mislim da je napravljena dupla greška, prvom odlukom na dan izbora, pa ovom drugom koja je poljulja povjerenje građana u OHR. Ovdje se ne radi o stranci nego o principu – smatra Plakalo.
Čović je opet rekao da HDZ nastavlja da predvodi BiH na putu ka Evropskoj uniji.
- Vjerujem da je ta izjava data jer je Hrvatska članica EU. Međutim imate vi još političkih stranaka koje su članice Evroske narodne partije. Svi oni dijele iste vrijednosti i imaju komunikacije sa EPP-om. Svaka politička stranaka u BiH na jedan određeni način želi vidjeti bih u EU, ali puno je više onih koji će sutra na riječima nego na djelima to da dokažu. Stvari se moraju dogovarati u institucijama. O sudbini građana BiH treba da se odlučuje u Parlamentu – rekao je za Hayat Haris Plakalo.
(E. P.)
Cijeli video možete pogledati OVDJE.
