10.5 C
Sarajevo
Sub, 09, 22

PRIČA O TURBETU ZINDŽIRLI IBRAHIM-DEDE U SARAJEVU: AUSTRIJSKI VOJNICI SU PADALI MRTVI

Navodi se da je bio ogrnut dugim zelenim plaštom te da je imao zeleni turban na glavi ispod koje je sijala bijela brada. U desnoj ruci imao je tespih, kojim je, prema predanju, mahao oko sebe, dok je u desnoj imao kratki štap na koji se oslanjao. Austrijski vojnici padali su mrtvi nakon svakog zamaha njegovog tespiha, a potom je njegov lik naprosto nestao. Tada je Gorica pala u austrougarske ruke, koje su zapalile i srušile i turbe.

U Sarajevu se nalazi mali broj turbeta o kojima se malo toga pisalo. Jedno od njih jeste Zindžirli Ibrahim-dedino turbe, koje se nalazi na samom vrhu naselja Gorica, smještenog u samom gradskom centru. Ovo je turbe 5. septembra 2014. godine, uz prigodan vjerski program, svečano otvoreno nakon procesa njegovog obnavljanja. Obnovu ovog turbeta uz Medžlis Islamske zajednice Sarajevo potpomogla je tada i Općina Centar. Turbe Zindžirli Ibrahim-dede danas ima izvorni oblik, tj. historičari su zapisali da je prije rušenja bilo “bijelo, okrečeno turbe na četiri vitka kamena stupa pod kupolom, pokriveno olovom, s alemom (ukrasom) na vrhu”. Također, u malom broju zapisa o njemu stoji da ga je puk obično posjećivao 40 dana prije Jurjeva ili Đurđevdana.

Austro-Ugarska je 7. oktobra 1908. godine proglasila aneksiju Bosne i Hercegovine, koju je okupirala znatno ranije, još 1878. godine, nakon održavanja Berlinskog kongresa. Samo održavanje Berlinskog kongresa, skupa predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog Carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine u Berlinu, dovelo je do aneksijske krize. Najava anektiranja naše države najprije je dovela do velikih protesta osmanskih vlasti, otpora muslimana i pravoslavaca, ali i veliki bijes u Srbiji i Crnoj Gori, koje su imale teritorijalne pretenzije prema našem području. Srbija i Crna Gora tražile su da se pitanje aneksije BiH nađe kao tema na međunarodnoj konferenciji, s čim su se složile i Velika Britanija, Francuska te Rusija. Austro-Ugarska je u kontinuitetu odbijala sve zahtjeve o međunarodnoj konferenciji i teritorijalnim ustupcima te je odlučila mobilizirati vojsku. Kako se navodi, milion vojnika nalazilo se na granicama prema Srbiji, oslanjajući se na pomoć Njemačke.

  NAJMLAĐE BUDUĆE HADŽIJE IMAJU PO 20 GODINA: SVETU DUŽNOST ĆE OBAVITI 11 VJERNIKA IZ BRČKOG

Sam dolazak Austro-Ugara na ove prostore, tada teritoriju Osmanskog Carstva, daleko je bio od mirnog. U jednom od pohoda austrougarske armade stradalo je i turbe Hadži Ibrahima, derviša i generala u vojnim redovima sultana Mehmeda II el-Fatiha raspoređenog na Gorici, koje je zapaljeno i porušeno 19. augusta 1878. godine, neposredno nakon održavanja Berlinskog kongresa. S vojskom sultana Mehmeda II el-Fatiha došao je i hadži Ibrahim, kojem je naređeno da se “dobro drži i ne povlači se”. U borbi na Gorici hadži Ibrahim ostavio je svoj život, pa mu je na mjestu pogibije podignuto turbe koje je kasnije nazvano turbe Zindžirli Ibrahim-dede.

U ranim jutarnjim satima dobrovoljci koji su branili Sarajevo od austrougarskih trupa već su bili na izmaku snaga. Korak po korak, vraćali su se nazad i teritoriju prepuštali neprijateljskim snagama. Austrougarska vojnici, koji su se kretali prema centru preko Crnog Vrha, dobili su naređenje da odlučno krenu u akciju, da zauzmu sami vrh Crnog Vrha, da se spuste niz Goricu i tako uđu u samo gradsko srce. Kada su čuli naredbu, austrougarski vojnici pođoše. Na svom putu u jednom momentu podigli su glave, ali su u strahu zastali. Usmena predaja kaže da se za vrijeme borbe Sarajlija s austrougarskom vojskom 1878. godine nad mjestom u koje je sahranjeno tijelo hadži Ibrahima uzdigao čovjek džinovskih proporcija, koji je lebdio nad Goricom. Navodi se da je bio ogrnut dugim zelenim plaštom te da je imao zeleni turban na glavi ispod koje je sijala bijela brada. U desnoj ruci imao je tespih, kojim je, prema predanju, mahao oko sebe, dok je u desnoj imao kratki štap na koji se oslanjao. Austrijski vojnici padali su mrtvi nakon svakog zamaha njegovog tespiha, a potom je njegov lik naprosto nestao. Tada je Gorica pala u austrougarske ruke, koje su zapalile i srušile i turbe.

  Čović dolazi u Brisel, ali ne želi ništa potpisati, Plenkoviću sve neprijatnije!
PRIČA O TURBETU ZINDŽIRLI IBRAHIM-DEDE U SARAJEVU: AUSTRIJSKI VOJNICI SU PADALI MRTVI

Izuzmemo li turbe Zindžirli Ibrahim-dede na Gorici, navodi se da je u Sarajevu u dalekoj prošlosti bilo više turbeta i drugih mjesta za koja se vjerovalo da su u njima sahranjeni vojnici izginuli u borbama za Sarajevo protiv austrougarskih okupatora u prvim danima nakon održavanja Berlinskog kongresa. Usmena predaja kaže da je mezar Abdulfettah-dede bio na Šehovoj Koriji, mjestu poznatom i kao “kapija Sarajeva”, udaljenom oko kilometar istočno od nekadašnje Isa-begove zavije, na kojoj se i danas nalazi dva nišana s turbanima bez natpisa ispod kojih su sahranjena dvojica mevlevija – Sultan Ahmet i Abdul Mahmut. Isto tako, nekada se nalazilo i turbe Šetri-dede u Logavinoj ulici, zapravo Ulici Abdulaha ef. Kaukčije, dok su turbe Turna-dede i tekija bili odmah pokraj Čekrekčijine džamije na Baščaršiji. U neposrednoj blizini turbeta Zindžirli Ibrahim-dede, bilo je i turbe Džendži-dede. Tačnije, ono se nalazilo u Krajiškoj ulici niz Goricu. Sva ova turbeta, spomenici na djelo i postojanje velikana iz prošlosti, srušena su odmah po uspostavi austrougarske vlasti i još uvijek se ne nazire početak detaljnijeg istraživanja o njima.

Iako se dosta uradilo samom obnovom Zindžirli Ibrahim-dedinog turbeta, žalosno je što se o njemu gotovo nikako ne vodi briga. Kako bi se uopće došlo do njega, potrebno je probijati se makadamskim putem obraslim dugim rastinjem, a oni sretnici koji i uspiju ugledati ga moraju preći nepokošenu livadu kako bi mu uopće prišli. U blizini ovog mjesta koje, u najmanju ruku, ima izuzetan historijski značaj lokalni stanovnici govore da se u kasnim večernjim i noćnim satima okupljaju i sumnjiva lica, što i samo turbe dovodi u opasnost od vandalizma. Dok se nešto ne učini na njegovoj zaštiti, turbe Zindžirli Ibrahim-dede i dalje će biti na istom mjestu, susretat će se s istim izazovima kao i do sada, sve do njegovog ponovnog uništenja ili, što bi bio mnogo bolji scenarij, do podizanja svijesti kod nadležnih koje bi trebalo rezultirati asfaltiranjem puta do turbeta i betoniranjem površine oko njega, piše Stav.

  Milanović: Hrvatska treba blokirati zahtjev Finske i Švedske za članstvom u NATO-u, dok se ne promjeni izborni zakon u BiH

hayat.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa