Banke su već postrožile uvjete za davanje kredita, a lagano zatezanje očekuje se i u ovoj godini jer vrijeme za riskiranje s lošim kreditima je iza nas, piše Večernji list BiH.
Eventualno, da se i po čemu možemo mjeriti s Njemačkom ili nekom drugom razvijenom evropskom zemljom, možda bi nam se moglo progledati kroz prste, no u ovakvoj situaciji sve financijske institucije ponašat će se odgovorno.
Istraživanja govore da će najveću potražnju imati oni poslovni subjekti koji moraju održati likvidnost, a to znači da će neki obrti i preduzeća biti na rubu opstanka i da bez financijske injekcije neće moći još dugo izdržati. Samo ta informacija pokazatelj je složenosti situacije. Očekuje se i pad ulaganja u nekretnine nakon godina rasta. One su bile najsigurniji oblik štednje za mnoge.
Oblici štednje
- To je logičan slijed u ovakvoj situaciji. Još osjećamo posljedice pandemije u Evropi, a u Kini imamo novi val koji ozbiljno ugrožava prijevoz proizvoda. Također, u Kini se događaju i druge stvari, poput kolapsa najvećeg nekretninskog diva Evergrandea, čiji su dugovi premašili 300 milijardi dolara. Uz pandemiju, tu je i rat kojemu ni nakon godinu dana ne vidimo kraj. Naprotiv, stanje između Rusije i Ukrajine svakog je dana sve lošije. U takvim uvjetima investirat će samo najhrabriji. Naravno, kao i iz svake krize, neko će izići još jači, a neko će izgubiti novac koji je uložio. Nema čarobnog štapića. U BiH se godinama ulagalo u nekretnine kao najpopularniji oblik štednje, međutim, one su toliko poskupjele da će ih uzimati samo onaj kome je prijeka potreba, odnosno ko mora negdje živjeti. Onaj ko uzima da bi ih iznajmljivao, odmah mora biti svjestan da to nije dulji povrat ulaganja kao nekada, već se to uvišestručilo. Ono što je prije godinu dana stajalo 150 hiljada KM, sada možete platiti 200 ili 250 hiljada KM, odnosno realno je da ćete toliko platiti jer su cijene divljale. No, kada nekretninu počnete davati u najam, nećete baš postići cijenu koju biste htjeli, a ona uvijek u sebi nosi prizvuk što bržeg povrata investicije, ali to više ne ide tako – priča nam sagovornik blizak financijskom sektoru koji je želio ostati anoniman.
U analizi Poslovnog dnevnika ističe se da je post COVID situacija praćena krizom u Ukrajini izazvala preslagivanje na svim tržištima, uključujući i samo tržište nekretnina.
- Tako se posljednje dvije godine građevinski sektor suočava s nizom poteškoća, a posebice tokom posljednjih godinu dana od izbijanja rata u Ukrajini. Rast cijena goriva i otežana distribucija doveli su do rasta cijena prijevoza. Dodatno, poteškoće u opskrbnom lancu, nestašica materijala na tržištu i pojačana potražnja doveli su i do velikog rasta cijena. Između ostalog, pojavili su se i problemi s nestašicom na tržištu radne snage, što je izazvalo jake inflatorne pritiske na cijenu rada – navodi se u informaciji o građevinarstvu i tržištu nekretnina.
Obim poslovanja
Sve vodi prema tome da nas čeka dinamična godina, a mnoge će oči biti uprte upravo u banke, odnosno u to hoće li ili do koje mjere podržati stanogradnju, kupnju stambenih objekata i sl.
- Unatoč nepovoljnim privrednim očekivanjima, banke u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi ponovno bilježe solidan pristup financiranju zahvaljujući kontinuiranom poboljšanju financiranja depozita stanovništva i preduzeća – kazala je nedavno Deborah Revoltella, glavna ekonomistica EIB-a.
Što se tiče BiH i zemalja okružja, istraživanje pokazuje da bankarski sektor i dalje vjeruje u ovo područje, što je pozitivno za sve.
- Više od polovine ih namjerava zadržati sadašnji obim poslovanja, dok gotovo trećina planira selektivno širenje. No, 10 posto bankarskih grupacija (u usporedbi s nulom u prethodnom valu istraživanja) signalizira namjeru selektivnog smanjenja obima poslovanja u regiji. Unatoč neizvjesnosti i rastućim rizicima, većina međunarodnih bankarskih grupacija i dalje je uvjerena u potencijal regije – navodi se u analizi portala bankar.me. •
