U samom centru Sarajeva jedinice bivše jugoslavenske armije krenule su u napad na zgradu Predsjedništva i druge značajne objekte. Međutim, zahvaljujući hrabrim braniocima, pripadnicima Zelenih beretki, Patriotske lige i republičkog MUP-a, napad je odbijen i neprijatelj je doživio vojni poraz. Danas, 31 godinu poslije, borba za BiH i dalje traje. Naša država napada se iz raznih pravaca, a umjesto na bojnom, borba se vodi na političkom polju. Kako je danas odbraniti i odakle vrebaju opasnosti govorili su generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca Emir Zlatar i član Predsjedništva Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Hazim Bašić u emisiji ‘7PLUS’ Hayat TV.
- Imao sam čast. Bio sam direktni učesnik tih borbi. Moja jedinica je bila na Domu Armije. Tu je ubijen naš pripadnik koji je ušao da pregovara sa jugoslavenskom armijom da predaju oružje. Njega su ubili. I tad je za nas počela ta bitka. Nismo znali šta se dešava 100 metara ispod. Nismo imali pojma da je ta bitka nešto značajna. Tek kasnije je taj značaj izašao na vidjelo. Nismo znali ni za napad na Predsjedništvo ni za planove. Te učesnike 2. maja ne vidim u bh. javnosti, a pogotovo ih ne vidim na mjestima gdje bi ti ljudi trebalo da sjede i vode državu. To je jedan emotivni poraz ljudi koji su dali najviše u odbrani 2. i 3. maja – kazao je Zlatar.
Zlatar je kazao da tada nismo bili svjesni. Bašić se prisjeća da je Bosna i Hercegovina, koja je izglasala svoju nezavisnost i primljena u članstvo UN-a, brutalno napadnuta pod strane jugoslavenske armije napadom na Predsjedništvo države sa idejom da se pokori grad Sarajevo, a i država.
- Jugoslavenska armija je bila vojska bez države. U suštinskom smislu to je bila vojska kojom se komandovalo iz Beograda. Taj napad je pažljivo planiran. Prisjetimo se da su tenkovi jugoslavenske armije došli stotinjak metara do zgrade Predsjedništva BiH. Meni je iz tog perioda ostala jedna slika zauvijek zapamćena. Mršavi dedo, penzioner, koji se zaklonio iza ugla zgrade na Skenderiji i sa zoljom dočekuje tenkove jugoslavenske armije. To je bitka Davida protiv Golijata. Takva je proprocija bila u naoružanju. Ta slika samoorganizovanih građana je na neki način u političkom smislu pisutna i danas. Prepoznajte ko je David, a ko Golijat – istakao je Bašić.
Iz današnje perspektive izgleda da taj, kako se danas naziva, probosanski blok nije usaglašen, da je razjedinjen. Zlatar govori da u BiH već duže vrijeme nemamo državnika.
- Bavili smo se sobom, nikakvim strateškim odredicama. Pratili smo procese i pravljenje novih političkih organizacija. Ne znam koliko sada stranaka čini vlast 15 – 20 u Federaciji. To je političko rasulo. Bilo bi mudro proglasiti politički bankrot. Živimo kao da je sada nakon ove potpuno neobjašnive odluke visokog predstavnika kao da je neko upalio svjetlo građanima. Možemo reći od Dejstoskog sporazuma nikada nismo prihvatiili da RBiH ne postoji, ta neka retorika i priča dolazi na naplatu. Ne vjerujem da će se granice BiH dirati. To bi bio presedan. U Evropi bi nastao haos. Ono što je u unutrašnjosti je potpuna etnička podjeljenost. RS je gotovo u potpunosti etnički očišćena. Ljudi koji su otišli ne vraćaju se tamo. Neophhodna je jedna rekapitulacija onoga što se nama desilo od Dejtona do danas – rekao je Zlatar.
O tome zašto 2. maj ’92. nije bio dovoljan i zašto je sve manje podsjetnik na spoznaju da je najveća snaga BiH u njenim patriotama, odnosno u njihovom jedinstvu govorio je Bašić u nastavku emisije.
- Mislim da mi imamo pratiota u Bosni i Hercegovini koji nisu uvezani. 1992 to su bili patriote s puškom u ruci. Današnje patriote bi trebali biti oni političari koji imaju osjećaj za BiH. Zbog neuvezanosti kompletan taj patriotski blok je nejedinstven. Zato imamo političku situaciju da visoki predstavnik mijenja Ustav nagore. Nakon ovoga što je uradio Schmidt vidjet ćete da je kasno – govori Bašić.
(A.H.)
