15 C
Sarajevo
Pet, 12, 22

POKRENUTA INICIJATIVA ZA USVAJANJE REZOLUCIJE O PRIZNAVANJU SVJETSKOG DANA BIJELIH TRAKA U KANADI

Na 30. godišnjicu prijedorskih bijelih traka pokrenuta inicijativa da se 31. maj, Svjetski dan bijelih traka prizna u Kanadi.

Institut za istraživanje genocida Kanada IGK je dobio saopćenje od Briana Massea, člana Kanadskog parlamenta. U saopćenju se potvrđuje da je u Parlamentu Kanade zvanično pokrenuta inicijativa za usvajanje rezolucije o priznavanju Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Sponzor navedene rezolucije je Brian Masse, veliki prijatelj istine o agresiji i genocidu u BiH, pravde za žrtve tih zločina i veliki prijatelj države BiH. Takođe ovim saopćenjem Brian Masse jasno i nedvosmisleno zločin u Prijedoru naziva genocidom.

Izjava Briana Massea, člana Kanadskog parlamenta povodom Svjetskog dana bijelih traka prenosimo u cijelosti:

„Dana 31. maja 1992. godine, u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, nakon nasilnog preuzimanja opštinske vlasti, vlasti bosanskih Srba izdale su dekret na lokalnom radiju kojim se naređuje svim nesrpskim građanima da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili bijelom čaršavima i da nose bijele trake na rukama kada izlaze iz kuće.

Desetine hiljada članova porodica onih koji su bili prisiljeni da nose bijele trake bili su zatočeni u logorima osnovanim tokom rata u Bosni i Hercegovini. U Prijedoru su tokom rata ubijene 3.173 osobe, od čega 256 žena i 102 djece. Gotovo 31.000 ljudi bilo je zatočeno u logorima, a 53.000 je bilo prisiljeno da pobjegne. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu osudio je nekoliko bosanskih Srba na zatvorske kazne, od kojih su neki na višedecenijske kazne, za ratne zločine počinjene u Prijedoru i okolini.

  OČEKUJE SE VELIKI BROJ GRAĐANA: ISPRED OHR-A DANAS PROTESTI

Preživjeli su ispričali Haškom tribunalu o užasnim djelima mučenja, silovanja i ubistava počinjenih u logorima. Prijedorčani su 2012. godine, uoči 20. godišnjice dekreta o bijelim trakama, formirali grupu Stop Genocide Denial, sa ciljem podizanja svijesti o Svjetskom danu bijelih traka. Od tada, širom svijeta raste sjećanje na ove zločine i zločine protiv čovječnosti. Svjetski dan bijelih traka podsjeća nas na brutalnost mržnje i ljudsku sposobnost za neizrecivu okrutnost.

POKRENUTA INICIJATIVA ZA USVAJANJE REZOLUCIJE O PRIZNAVANJU SVJETSKOG DANA BIJELIH TRAKA U KANADI

Svi smo dužni osigurati da se zločini genocida i torture trajno iskorijene, da se žrtve takvih zločina pamte, a da se počinioci razotkriju i privedu pravdi. Borba protiv poricanja genocida je suštinski dio procesa. Kao dio ovog napora, radit ću s kolegama članovima parlamenta Kanade na usvajanju rezolucije za priznavanje Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi. Danas je dan za sjećanje i podršku žrtvama zločina, zajedno sa cijelom globalnom zajednicom posvećenom istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodica.

Danas se kontinuitet zločinačke ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih fašističkih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Prijedorski Bošnjaci i Hrvati su i dalje poniženi građani drugog reda.

Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih Prijedorčana. Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Dozvoljavaju se skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu.

  NOVALIĆ: NASTAVLJAMO ULAGATI U BIHAĆ, DO SADA JE OSIGURANO OKO 100 MILIONA KM ZA KAPITALNE PROJEKTE

Ignorišu sezahtjevi predstavnika međunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovi i mnogi drugi ataci na osnovna ljudska prava i slobode ruše ugled Prijedora i BiH, napadaju na osnovne temelje savremene demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice međunarodnog prava. Niko nema pravo da žrtvama genocida zabranjuje sjećanje na zločin. U Prijedoru je izdan ljudski rod – i ta izdaja još traje.

Što policijsko, politički establišment grada Prijedora više zabranjuju kulturu sjećanja na Svjetski dan bijelih traka u Prijedoru, Kanada više radi na institucionalizaciji kulture sjećanja. 31. maj je već odavno u Kanadi trajno datumsko obilježje prijedorskih „bijelih traka“, kao izraza najrigidnijeg fašističkog apartheida.

Komemoracije tridesete godišnjice Dana bijelih traka su održane širom Kanade. Ispred Parlamenta Kanade u Otavi, ispred Skupštine grada Toronta, ispred Skupštine grada Hamiltona, ispred spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Vindsoru i u školama bosanskog jezika u Kanadi. Zajednička poruka sa komemoracija: Istina o prijedorskim bijelim trakama, istina o ubijenoj prijedorskoj djeci i istina o ubijenim prijedorskim civilima čuva se u Kanadi od zaborava. Kanada je za pravdu za ubijenu djecu Prijedora, za pravdu za žrtve genocida u Prijedoru, za dostojanstveno komemorisanje 31. maja i 20. jula – datuma koji simbolišu genocid u Prijedoru. Kanada je za dostojanstveno i humano obilježavanje stratišta žrtava genocida u Prijedoru. Ne postoji ništa na ovom svijetu što bi moglo izliječiti naše rane. Od istine i pravde nikada nećemo odustati.

  ODABRAO HDZ BiH Provjereno kompromitirani kadrovi na čelu policijskih agencija

Iz Kanade šaljemo poruku da sa ponosom nosimo bijele trake i tako svjedočimo da preživjele žrtve nisu same, da se njihov glas čuje u Kanadi, u Vladi i Parlamentu Kanade. Prijedorske bijele trake, simbol zločina počinjenog u Prijedoru su odavno prepoznate Kanadi. Danas više nikome u Kanadi ne morate objašnjavati šta je počinjeno u Prijedoru. Politička, akademska i šira javnost se sve više upoznaje s tim. To sada sa uspjehom rade naša djeca.“

hayat.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa