U tekstu rezolucije, Evropski parlament je pozdravio odluku Evropskog vijeća da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status.
- Prepoznajemo važnost Zapadnog Balkana u proširenju Evropske unije i pozivamo EU da ubrza proces pristupanja Bosne i Hercegovine-naglašava se.
Od važnijih tačaka rezolucije, naročito se izdvaja tačka 11.
- Pozdravljamo produžavanje mandata misije EUFOR Althea do novembra 2023. godine. Pozivamo na temeljnu procjenu sigurnosne situacije i sposobnosti na terenu kao i na razmatranje raspoređivanja dodatnih kapaciteta EUFOR-a u Brčko distriktu- pojašnjava se.
Jedna od tačaka tiče se i glasanja Bosne i Hercegovine u Generalnoj skupštini UN-a
- Pozdravlja se glasanje BiH na Generalnoj skupštini UN-a u vezi suspenzije Rusije iz Odbora za ljudska prava, te se istovremeno osuđuje dodjeljivanje priznanja i posjeta Milorada Dodika i Nenada Stevandića Moskvi, te osuđuje prijem visokih dužnosnika Irana i suzdržanost BiH prilikom glasanja o rezoluciji u vezi ljudskih prava u Iranu – ističu u Evropskom parlamentu.
U dijelu rezolucije Evropski parlament je pozdravio i opredijeljenost Bosne i Hercegovine prema NATO-u i Evropskoj uniji, ali su se osvrnuli i na odluke visokog predstavnika.
- Prima se k znanju odluka Visokog predstavnika donesena u vezi izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, kojom se nastojala poboljšati funkcionalnost Federacije BiH, ali istovremeno se izražava zabrinutost radi vremena kada je odluka donesena, uz nedostatak transparentnosti i potrebnih konsultacija. Zbog toga, poziva se OHR da radi isključivo u okviru svoga mandata, te da svojim djelovanjem ne pridonosi jačanju političkih i etničkih podjela i tenzija, a da se Bonske ovlasti koriste isključivo kao posljednje sredstvo – poručili su, piše Klix.
Ipak, izraženo je žaljenje zbog nesprovođenja odluka Evropskog suda za ljudska prava.
- Izražava se žaljenje zbog neuspjeha političkih aktera da usklade ustav i izborni okvir s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, neprovođenjem presuda Europskog suda za ljudska prava (u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku). Također se izražava žaljenje što pojedine odluke Ustavnog suda BiH još uvijek nisu provedene, čime se ugrožavaju jednaka politička prava za sve građane. Poziva sve donositelje odluka da postignu dogovor, u skladu s presudama međunarodnih i domaćih sudova, kao i političkim dogovorom u Briselu od 12. juna 2022. godine – saopćeno je.
Evropski parlament je također pozvao na jačanje kapaciteta Centralne izborne komisije.
- Istovremeno se odbacuju sve aktivnosti političkih aktera kojim se vrši pritisak na CIK ili zastrašivanje pojedinih članova CIK-a, te se pozivaju domaće vlasti i Delegacija EU u BiH da podrže CIK i njegove članove u svim slučajevima zastrašivanja – istaknuto je.
Posebna kritika upućena je i zbog nedovoljnog napretka u provođenju Aneksa VII Dejtonskog sporazuma.
- Naglašava se da nije postignut dovoljan napredak u provedbi Aneksa VII. Dejtonskog mirovnog sporazuma o izbjeglicama, interno raseljenim osobama i povratnicima, te se ponavlja poziv na dodatne mjere i konkretne programe za održivi povratak, pristup zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i obrazovanju te puno poštovanje njihovih prava – naglašava se.
Na kraju, pozdravljeni su i napori države na razvoju regionalne saradnje, naročito kroz Berlinski proces.
- Pozdravljaju se svi napori BiH na snaženju regionalne saradnje, posebno one unutar Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) koje je unutar Berlinskog procesa – zaključuje se.
