NOVI UDARAC ŽRTVAMA: PLENKOVIĆEVA VLADA FINANSIRA MUZEJ HVO-A NA MJESTU ZLOGLASNOG LOGORA ZA BOŠNJAKE U MOSTARU

novi udarac žrtvama: plenkovićeva vlada finansira muzej hvo-a na mjestu zloglasnog logora za bošnjake u mostaru

Tu informaciju, koja će dodatno opteretiti ionako teško narušene odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Nacionalu je protekle sedmice potvrdilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

To znači da će se novcem Vlade Hrvatske, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, graditi ovaj kontroverzni projekt.

Time je demantirana vijest da se da se gradnja muzeja HVO-a na Heliodromu u Mostaru finansira donacijom.

  • Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi projekt sufinansiranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu.

Temeljem javnog poziva podržavaju se inicijative udruga iz Domovinskog rata i jedinica lokalne samouprave.

Kroz javni poziv mogu biti sufinansirana i do tri spomen-obilježja na području Bosne i Hercegovine.

Na Javni poziv objavljen u 2022. godini prijavila se Udruga nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata HVO HB-a, HVIDRA-e HVO HB-a, Zajednice županijskih zajednica udruga porodica poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu HVO HB Mostar te Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata BiH, sa zahtjevom za sufinansiranje izgradnje muzeja HVO-a na lokaciji kasarna ‘Stanislav Baja Kraljević’ u naselju Rodoč kod Mostara.

Ugovor o sufinansiranju potpisan je 21. decembra 2022., uz iste uvjete i finansijska osiguranja koja se primjenjuju kod sufinansiranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanih uz Domovinski rat u Republici Hrvatskoj”, odgovor je Ministarstva hrvatskih branitelja, koje vodi ministar Tomo Medved.

novi udarac žrtvama: plenkovićeva vlada finansira muzej hvo-a na mjestu zloglasnog logora za bošnjake u mostaru
NOVI UDARAC ŽRTVAMA: PLENKOVIĆEVA VLADA FINANSIRA MUZEJ HVO-A NA MJESTU ZLOGLASNOG LOGORA ZA BOŠNJAKE U MOSTARU

Dakle, “donacija”, o kojoj su proteklih sedmica pisali mediji u BiH, prenoseći izjave neimenovanih izvora u susjednoj zemlji, zapravo je novac hrvatskih državnih obveznika.

Sudeći po dosadašnjim reakcijama bošnjačkih udruženja zarobljenika logora HVO-a na vijest o početku gradnje muzeja HVO-a na mjestu bivšeg logora za Bošnjake, ta će informacija samo još dodatno pogoršati odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.

Istodobno, međutim, ne treba ispustiti iz vida još jednu važnu okolnost. S gradnjom muzeja na mjestu bivšeg logora, što je svakako cinizam najgore vrste, složile su se i prošle i sadašnje vlasti Bosne i Hercegovine.

To uključuje i aktuelnog ministra odbrane BiH Zukana Heleza, inače potpredsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, predvodnice nominalno lijevog, antinacionalističkog bloka stranaka, piše Nacional.

novi udarac žrtvama: plenkovićeva vlada finansira muzej hvo-a na mjestu zloglasnog logora za bošnjake u mostaru
NOVI UDARAC ŽRTVAMA: PLENKOVIĆEVA VLADA FINANSIRA MUZEJ HVO-A NA MJESTU ZLOGLASNOG LOGORA ZA BOŠNJAKE U MOSTARU

U ponedjeljak, 27. februara, mediji u BiH prenijeli su saopćenje Ministarstva odbrane BiH da je zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić posjetio kasarnu ”Stanislav Baja Kraljević” sa zamjenikom načelnika Zajedničkog štaba, general bojnikom Ivicom Jerkićem.

Primio ih je komandant 1. pješadijske gardijske pukovnije Oružanih snaga (OSBiH) brigadir Martin Pažin.

  • Glavna tema radnog sastanka bila je upoznavanje s misijom i aktivnostima pukovnije, s posebnim osvrtom na početak radova obnove zgrade Vojnog muzeja 1. pješadijske gardijske pukovnije OSBiH u kasarni “Stanislav Baja Kraljević” u Mostaru – saopćilo je Ministarstvo odbrane BiH.

Mediji u BiH precizirali su kako je “Pažin predstavio plan Prve faze rekonstrukcije zgrade za unutarnje postave Vojnog muzeja. Sastoji se od zamjene i ugradnje vanjskih otvora, obnove vanjske žbuke te rekonstrukcije unutarnjih pregradnih zidova.

Ova se faza radova realizira sredstvima donacije. Odvija se na temelju potpisanog memoranduma o sporazumijevanju između Udruge nositelja ratnih odličja HVO FBiH i Ministarstva odbrane BiH.”

Mediji su objavili da je zamjenik ministra obrane Slaven Galić tada naglasio kako će „vojni muzej biti jamstvo da će se o povijesnoj ulozi i značaju postrojbi Hrvatskog vijeća obrane nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama”.

Problem je, međutim, u tome što će muzej HVO-a, sudeći po tvrdnjama bivših zatočenika, biti u istoj zgradi u kojoj su od 1992. do 1994. bili komanda, ali i samice logora HVO-a za Bošnjake. Logor je ime – Heliodrom – dobio po bivšoj bazi Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Nekoliko dana kasnije reagiralo je Udruženje logoraša Stolac.

  • Graditi muzej na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora Heliodrom, gdje je bio Centralni zatvor, vojsci koja je organizirala taj zločin, direktno je pljuvanje u lice žrtvama i njihovim porodicama. Ovo predstavlja silovanje istine i umjesto pokajanja za udruženi zločinački pothvat, zločini u koncentracijskim logorima pod političkom vlašću HDZ-a BiH danas se veličaju – kazali su iz tog udruženja.

Dodali su kako je “posebno sramna i uloga Ministarstva odbrane naše države koja će sufinansirati ovu civilizacijsku sramotu”.

  • Činjenica je da je tu bio konclogor za Bošnjake. Samo se treba zapitati šta bi svjetska javnost učinila da netko u logoru Dachau pored Munchena napravi muzej nacističkom Wehrmachtu. Mi se tome žestoko protivimo. Nećemo mirno promatrati da nas neko ponovo ponižava – poručili su iz Udruženja logoraša Stolac.
novi udarac žrtvama: plenkovićeva vlada finansira muzej hvo-a na mjestu zloglasnog logora za bošnjake u mostaru
NOVI UDARAC ŽRTVAMA: PLENKOVIĆEVA VLADA FINANSIRA MUZEJ HVO-A NA MJESTU ZLOGLASNOG LOGORA ZA BOŠNJAKE U MOSTARU

Protestovali su i iz Udruženja logoraša Mostar. Njihovi je član Emir Hajdarović za Radio Slobodna Evropa gradnju muzeja na mjestu nekadašnjeg logora nazvao “skrivanjem mjesta stradanja” i “pokušajem prekrajanja historije”.

“Muzej otvaraju u zgradi koja je sinonim za stradanja. Cilj je da se nakon određenog vremena sve zaboravi i da se takvim mjestima da druga funkcija”, kazao je Hajdarović.

Gradnja muzeja HVO-a ima prilično dugu historiju.

Nakon što su, pod patronatom međunarodne zajednice, po uspostavi mira u BiH, tri zaraćene vojske 2006. objedinjene u OSBiH, formirana su tri nacionalna puka. Oni slijede tradicije Armije RBiH, HVO-a i Vojske RS.

U Mostaru je tako utemeljena 1. pješadijska gardijska pukovnija OSBiH. Ona, prema pisanju medija “baštini identitet, tradiciju i kulturno povijesno naslijeđe Hrvatskog vijeća odbrane i hrvatskog naroda”.

Smještena je na Heliodromu. Dakle, u kasarni u kojoj je HVO od 1992. do 1994. držao zatočene bošnjačke muškarce, ali i civile, starce, žene i djecu.

Predviđeno je da svaki od nacionalnih pukova izgradi vlastiti muzej.

Muzej HVO-a trebao bi imati centralni dio, onaj na Heliodromu, i četiri odjela. To su kasarne u Livnu, Kiseljaku i Orašju te spomen-obilježje zaustavljanja tenkova JNA kod Širokog Brijega.

Prema informacijama koje je medijima dao bivši zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić, muzeji bivše Armije BiH i Republike Srpske još nisu završeni. Međutim, njihove se lokacije znaju. Riječ je o kasarnama Dubrava u Tuzli i Kozara u Banjoj Luci koje za sada nisu izazivale otpore.

Heliodrom u Mostaru, međutim, itekako jest. Zato je Nacional poslao Ministarstvu odbrane BiH pitanja o tom projektu.

Kada će muzej biti otvoren, ko će biti autor izložbenog postav? Ko finansira muzej, ko je dao donaciju i koliko ona iznosi, bila su neka od pitanja.

Postavlja se pitanje i zašto je za mjesto muzeja odabrano mjesto logora HVO-a za Bošnjake. Tu jke i pitanje hoće li ta institucija obraditi rat HVO-a i ARBiH 1992. do 1994. godine i kako?

novi udarac žrtvama: plenkovićeva vlada finansira muzej hvo-a na mjestu zloglasnog logora za bošnjake u mostaru
NOVI UDARAC ŽRTVAMA: PLENKOVIĆEVA VLADA FINANSIRA MUZEJ HVO-A NA MJESTU ZLOGLASNOG LOGORA ZA BOŠNJAKE U MOSTARU

Pitali su i smatra li ministar odbrane BiH Zukan Helez, potpredsjednik SDP-a BiH, primjerenim da se muzej HVO-a otvara na mjestu na kojem je HVO držao logor za bošnjačke civile.

Također, da li je gradnja muzeja HVO-a bila dijelom koalicijskog sporazuma aktuelne vlasti u BiH? Vlast su stranke lijevog centra predvođene SDP-om BiH formirale s HDZ-om BiH i SNSD-om Milorada Dodika.

Do zaključenja broja odgovor nije stigao.

Postavlja se i pitanje hoće li muzej HVO-a na Heliodromu prikazati i taj dio ratne povijesti HVO-a, rat s Armijom BiH 1993. i 1994. godine. U njemu je HVO deportirao Bošnjake u logore, među kojima je i zloglasni Heliodrom na kojem se danas uređuje muzej HVO-a

Autorima izložbene postavke to ne bi trebao biti stručni problem. Ti su događaji minuciozno istraženi, a građa dostupna.

Haški sud je, naime, u trećem tomu presude šestorici vojnih i civilnih komandanata Herceg-Bosne logor na Heliodromu opisao na nekoliko desetaka stranica.

Potkrijepio je svoje nalaze stotinama materijalnih dokaza i svjedočenja žrtava i svjedoka.
Dokazi iz Haga

Haški sud, primjerice, dokazao je kako je najmanje 27 zatočenika Heliodroma poginulo na liniji fronta u Mostaru. Tamo su odvedeni na prisilni rad pod unakrsnom vatrom.

Njihova su imena: Semir Berić, Adis Brković, Semir Ćehajić, Emir Čolić, Hašim Drljević, Ibrahim Filandra, Saša Grabovac, Zahid Hadžić, Azim Karađuz, Zuka Hajrović, Huso Ljević, Sakib Malahasić, Ramiz Mehmedović, Veledin Mezetović, Muhamed Muminagić, Mehmed Muminagić, Nedžad Nožić, Semir Perić, Enver Puzić, Remza Sabljić, Avdo Selimanović, Ahmet Hajrić, Nesib Halilović, Salem Hurseinović, Elmir Jazvin, Irfan Torle i Mehmed Tumbić.

Pod istim uvjetima ranjeni su Hasan Bećirević, Ibro Ćilić, Dervo Čolaković, Osman Elezović, Adi Fejzić, Nijaz Kladušak i Nedžad Kubić.

novi udarac žrtvama: plenkovićeva vlada finansira muzej hvo-a na mjestu zloglasnog logora za bošnjake u mostaru
NOVI UDARAC ŽRTVAMA: PLENKOVIĆEVA VLADA FINANSIRA MUZEJ HVO-A NA MJESTU ZLOGLASNOG LOGORA ZA BOŠNJAKE U MOSTARU

Taj popis nije cjelovit jer su u presudi poimence spomenute samo nedvojbeno dokazane žrtve. Precizan popis žrtava vjerovatno se nikada neće ni znati.

Budu li autori izložbenog postava muzeja HVO-a tako htjeli, mogu izložiti i svjedočenje Emira Hajdarovića. On je u logorima HVO-a u Hercegovini kao 21-godišnjak bio zatočen ukupno 309 dana. Najduže je bio na Heliodromu, uključujući 48 dana zatočeništva u samici, u podrumu zgrade budućeg muzeja HVO-a.

“Najteže je bilo shvatiti da je vaše ljudsko dostojanstvo pogaženo i koliko ljudsko zlo može dosegnuti”, kazao je Hajdarović ovih dana za Radio Slobodna Europa.

“Susrećem u gradu čuvare iz tog logora, jer je kod nas pravosuđe zakazalo po pitanju procesuiranja. Država također nije učinila ništa da pomogne logorašima. Sada imamo i otvaranje ovog muzeja”, dodao je on.

Prema podacima iz presude Haškog suda, Heliodrom je osnovan 3. septembra 1992. godine rješenjem ministra odbrane Brune Stojića. Osnovan je kao “centralni vojni zatvor za područje Herceg-Bosne” u bivšoj kasarni JNA nekoliko kilometara južno od Mostara.

U tom zatvoru istovremeno je bilo zatočeno i po šest hiljada ljudi.

Sistematska hapšenja Bošnjaka HVO je proveo od maja do jula 1993. Zatočeni su bili muškarci civili, “mlađi od 15 i stariji od 60 godina”, žene i djeca. Heliodrom je bio poprište divljačkog nasilja.

hayat.ba

drugi upravo čitaju