Nesposobna Karićka: Umjesto u vojni muzej, tenk u dječije dvorište

Nakon spomenika kralju Tvrtku I Kotromaniću, u Sarajevu će uskoro biti postavljen i spomenik bosanskim specijalcima odreda “Bosna”. To je ponovo potaknulo niz reakcija javnosti, posebno zbog činjenice da će spomenik biti tenk i da će biti postavljen u dvorištu Druge gimnazije.

Riječ je o spomeniku koji je u planu godinama, ali doživio je brojne otpore s različitih strana pa je njegovo postavljanje stalno odgađano.

Jedan od glavnih problema onih koji su protiv te ideje je upravo tenk, a da to ostane kao konačno rješenje insistirala je gradonačelnica Benjamina Karić koja je nedavno otkrila da je Grad dobio građevinsku dozvolu.

Karić je za Klix.ba kazala kako je Općina Centar odobrenje za izvođenje radova izdala 28. septembra ove godine, a da je ta dozvola, kao i ona o urbanističkoj saglasnosti, ishodovana nakon izrade idejnog rješenja i glavnog projekta.

“Sve to urađeno je na temelju Odluke o podizanju spomenika bosanskim specijalcima Gradskog vijeća Grada Sarajevo od dana 27.07.2016. godine koje je u navedenoj odluci utvrdilo lokaciju u parku kod Druge gimnazije. Dakle, Gradsko vijeće i Općinsko vijeće Centra su utvrdili da je predmetna lokacija adekvatna za izgradnju i postavljanje predmetnog spomenika”, kazala nam je Karić.

Navela je da je Općina Centar bez naknade dodijelila pomenutu lokaciju prepoznavši značaj predmetnog spomenika u smislu njegovanja kulture sjećanja.

Zatim nam je detaljno rekla od kojih dijelova će se sastojati spomenik:

“Spomenik se sastoji iz više cjelina, i to: uništeni tenk neprijateljske vojske, zatim pet (5) bronzanih bista bosanskih specijalaca koji se nalaze u položaju koji izražava slavlje osvajanja neprijateljskog tenka, te betonski zid obložen granatnim pločama sa uklesanim imenima poginulih boraca pripadnika specijalne jedinice policijskog odreda ‘Bosna’”, kazala je Karić.

Spomenik je ideja autora Nebojše Šerića Šobe. Kako kaže Karić, Šerić je želio da prikaže borbu “Davida protiv Golijata”.

Dodala je da je to bila herojska borba bosanskih specijalaca protiv mnogostruku bolje opremljenog neprijatelja koji je posjedovao mnogo superiorniju tehniku i logistiku.

“U skoro nemogućim uslovima borbe, neprijatelj je uspješno zaustavljen, uz ogromne žrtve i napore, te konačno uništeni tenk na simboličan način prikazuje nemogućnost osvajanja Sarajeva, a samim tim i Bosne i Hercegovine, koji su se uspjeli oduprijeti mnogostruko jačem protivniku”, kaže Karić.

Na kraju zaključuje da je spomenik, pored kulture sjećanja, i edukativnog karaktera “budući da se buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca mogu podsjetiti na slavne dane borbe za svoju domovinu”.

“Pored jedinstvene pozadinske priče ovog spomenika, ipak ovakav koncept spomenika sa tenkovima nije nepoznat u spomeničkoj kulturi”, zaključila je Karić.

S druge strane, među organizacijama koje se protive tenku i lokaciji je Udruženje “Mreža za izgradnju mira”, koje okuplja više od 250 članica, a predsjednica Maida Zagorac za Klix.ba otkriva razloge.

“Prije par godina, kada se tek aktualiziralo to pitanje, naš osnivač Goran Bubalo i nekoliko aktivistica udružili su snage da pojasne zašto je pogrešno i problematično da pored jedne obrazovne ustanove bude spomenik koji ima izuzetno militantni oblik. To je, dakle, tenk. I tada, a i sada, nama je ta inicijativa ostala vrlo bitna”, rekla je na početku razgovora Zagorac.

Udruženje, kako kaže, nije protiv toga da sarajevski specijalci dobiju spomenik, čak je to ideja koju podržavaju, ali stavljaju fokus na sam oblik spomenika i na mjesto gdje bi se nalazio.

“To je mjesto gdje se formiraju mladi umovi koji će da predvode ovu državu. Postavljanje jednog izuzetno militantnog spomenika bi itekako utjecao na formiranje svjesti mladih ljudi. Vi kada svaki dan prolazite pored jednog tenka, ne možete da ne stvorite neki stav o tome”, kazala je.

maida zagorac, predsjednica udruženja mreža za izgradnju mira

Maida Zagorac, predsjednica Udruženja Mreža za izgradnju mira

Objašnjava da je udruženje problematiziralo i to gdje će cijev teka biti okrenuta, odnosno “na koga će ciljati”.

“Za mnoge ljude ta militantna obilježja, posebno tenk ili bilo koja vrsta oružja, su retraumatizacija. Naši ljudi još uvijek nisu preboljeli i izborili se s traumama koje su doživjeli tokom 90-ih godina”, kaže Zagorac.

Pita se koliko bi spomenik u obliku tenka pored obrazovne ustanove utjecao na mlade ljude da se mir na ovim prostorima može graditi jedino oružjem.

“Za nas je to iznimno zabrinjavajuće, posebno ako mi vidimo da kod predstavika vlasti postoji stav da je oličenje mira oružje”, kaže naša sagovornica.

Aktivistice i aktivisti su početkom godine uočili da je ponovo pokrenuto ovo pitanje, pa je grupa njih, između ostalog i Zagorac, otišla na sastanak s gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.

“Pojasnili smo joj ovu našu perspektivu. Izgledalo nam je kao da je to shvatila, ali nažalost sada vdimo da to možda i nije bilo tako. Drugi sastanak održali smo kada je informacija izašla u javnost. Tu su bili predstavnici organizacije koji su dali inicijativu za izgradnju spomenika, ali nažalost, mi ne smatramo da je taj sastanak bio uspješan”, rekla je.

Dodaje kako će Udruženje i dalje insistirati na ovom pitanju, ali da je njima iznimno bitno da javnost bude svjesna da oni nisu protiv spomenika sarajevskim specijalcima ali da im je sporan oblik i činjenica da će tenk biti postavljen oko jedne obrazovne ustanove.

“To je ustanova u koju često dolaze razne međunarodne delegacije i učenici iz drugih država svijeta. To je jedna iznimno pogrešna poruka koja ide iz glavnog grada BiH”, mišljenja je Zagorac.

Na kraju je poručila da za Udruženje ova deja nije završena i da će se truditi da do realizacije, po sadašanjim zamislima, ne dođe.

(24sata.info/Klix.ba)

24sata.info

drugi upravo čitaju