Politička kriza na nivou BiH tokom 2023. bila je najveća od Dejtona, mišljenje je mnogih analitičaara. Ništa manje dramatično nije bilo ni na nivou FBiH. Situacija je došla do usijanja, a nakon što je oktobru 2022., na dan izbora, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona.
Trodnevni predogovori o izbornoj i ustavnoj reformi u Neumu obilježili su početak 2023. Okončani su bez političkog dogovora 30. januara, uprkos međunarodnoj medijaciji.
Iako je Stranka demokratske akcije (SDA) pobjednik izbora na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona u Federaciji BiH, eliminirana je iz uspostave vlasti uz pomoć dijela međunarodne zajednice u BiH.
Iz ove stranke su to objasnili upravo nepristajanjem na pritiske stranaca da se na sastanku u Neumu udovolji HDZ-ovim zahtjevima i prihvati njihov model izmjena Izbornog zakona.
Novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine formiran je 25. januara nakon što je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na hitnoj sjednici potvrdio imenovanja ministara, zamjenika ministara i zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.
‘Za’ su bili zastupnici HDZ-a, SNSD-a, te SDP-a, Naše stranke, Naroda i pravde te Bh. inicijative-Kasumović Fuad. Mjesec prije potpisan je koalicioni sporazum Osmorke, SNSD-a i HDZ-a.
Partnere iz “Osmorke”, koja je na državnom nivou postala “Šestorka” nakon izlaska Stranke za BiH i NES-a, u ovom slučaju nije podržao ni zastupnik Zlatko Miletić iz stranke Za nove generacije.
Protiv su bili i zastupnici SDA, DF-a, NES-a, SDS-a, PDP-a i stranke Za pravdu i red.
Uslijedila je trakavica oko izbora Vlade FBiH.
Osmorka i HDZ BiH imali su većinu u Klubu Hrvata i Srba u Domu naroda kao i u Zastupničkom domu, a za premijera predložili su Nermina Nikšića, lidera SDP-a BiH.
Delegati SDA i DF su u Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH imali su većinu glasova potrebnu za predlaganje Refika Lende (SDA) za potpredsjednika Federacije BiH.
Međutim, nisu imali većinu ni u Zastupničkom niti u Domu naroda Parlamenta BiH. Lendo je svoju saglasnost za imenovanje nove izvršne vlasti uvjetovao učešćem SDA u novoj Vladi.
Vlada Federacije BiH nije potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (HDZ) nije imala saglasnost oba potpredsjednika.
I tako se došlo u pat poziciju.
Krenulo je prizivanje Schmidta da nametne odluku i deblokira rad FBiH. Hrvatske stranke su insistirale na tome da visoki predstavnik donese jednokratnu odluku koja bi deblokirala izbor vlade Federacije BiH, protiveći se trajnim izmjenama Ustava BiH koje bi oslabile poziciju Hrvata”.
Uslijedili su i novi protesti ispred OHR-a. Veliki protest održan je 31. marta gdje su građani potvrdili da su za građanski koncept uređenja društva. Organizatori su na protestu pozvali na zaustavljanje daljnje razgradnje države, odnosno cementiranje etno-feudalnog koncepta uređenja bh. društva u tri etnička tora.
Početkom aprila, Schmidt je uputio posljednji poziv strankama da poštuju volju građana i formiraju funkcionalnu vlast u bh. entitetu Federacija BiH, te dodao kako neće biti više novih poziva i kako će uraditi šta treba da građani dobiju vlast i da njihova izborna volja bude realizirana.
HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH nisu željele koalirati sa SDA i imale su većinu u Zastupničkom domu, kao i u Domu naroda. SDA je smatrala da kao pobjednik izbora mora biti u vlasti.
U ponoć, 6. aprila, istekao je rok za uspostavu izvršne vlasti, u skladu sa novim pravilima koja je nametnuo Schmidt, korištenjem takozvanih Bonskih ovlaštenja.
Kako do dogovora stranaka nije došlo, Schmidt je 27. aprila na vanrednome obraćanju ispred zgrade OHR-a donio odluke kojima se instant rješava izbor nove vlade.
Prema izmjenama, predsjednik Federacije može dva puta predložiti premijera i novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika.
Ostavio je rok od godinu da se eventualno napravi dogovor o ustavnim i izbornim reformama oko načina biranja predsjednika i Vlade Federacije BiH, te je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojim se kao krivično djelo navodi podmićivanje.
Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina.
Novina je bila da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH, što do tada nije bio slučaj.
Predstavnički dom Federalnog parlamenta potvrdio je dan poslije novu entitetsku vladu na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem. Ispred zgrade su se za vrijeme sjednice održavali protesti.
Vlada koju je imenovala predsjednica FBiH Lidija Bradara, a saglasnost dao potpredsjednik Igor Stojanović imenovana je bez potpisa drugog potpredsjednika Refika Lende.
U radu Vlade učestvuje pet političkih stranaka: SDP BiH, NiP, Naša stranka, HDZ BiH i HDZ 1990.
Što se tiče rada Vijeća ministara, od zakona koji su bili u Programu rada, usvojeni su zakoni o organizaciji tržišta vina, o ombudsmenu za ljudska prava, o slobodi pristupa informacijama, Zakon o sprečavanju pranja novca, kao i izmjene i dopune Zakona o VSTV-u.
Vijeće ministara BiH usvojilo je izmjene zakona o strancima. Usvojeni su i zakoni o vanjskim poslovima, o međunarodnim ugovorima i izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, ali oni nisu dobili podršku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine! To dovoljno govori da postoje brojna neslaganja u vladajućoj koaliciji na državnom nivou.
Na čekanju su zakoni o sudovima u BiH i o sprečavanju sukoba interesa. Tek 14. decembra usvojen je Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i zakon mora potvrditi Parlament BiH.
Nisu usvojeni ni zakoni o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, o javnim nabavkama, o akcizama, o razvojnoj i humanitarnoj pomoći BiH trećim zemljama, o pomorskoj plovidbi, zakon o zaštiti zdravlja bilja, zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, o društvu Crvenog križa BiH, o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH, o policijskim službenicima BiH, o Javnom RTV sistemu…
A kakvi odnosi vladaju u Državnoj vladi najbolje dokazuje i primjer da nije bilo konsenzusa da 11. juli, dan kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici proglasi Danom žalosti u BiH niti da 16. avgust bude proglašen danom žalosti u BiH zbog tragedije u Gradačcu kada su ubijene tri osobe.
Prethodno je, međutim, Vijeće ministara BiH donijelo odluku o proglašenju Dana žalosti u BiH 5. maja 2023. godine, zbog tragične pogibije osmero djece i zaštitara u osnovnoj školi u Beogradu.
Kriza potresa i vlast u FBiH. Parlament je u blokadi zbog imenovanja sudije iz FBiH u Ustavni sud BiH, a Vlada FBiH ne uspijeva odgovoriti na ekonomsku krizu.
Zbog velikih gubitaka ‘Elektroprivrede BiH’ došlo je do poskupljenja struje privrednicima. Uglavnom se radilo na smjenama i postavljanjima svjih kadrova. Nije sistemski riješen ni problem osoba oboljelih od rijetkih bolesti. Set fiskalnih zakona još nije poslat u proceduru.
Ljekari najavljuju štrajk, najavljeno je odustajanje od Bloka 7 TE Tuzla.
Doenesena je mjera o dodjeli jednokratne pomoći budžetskim korisnicima, ali neće biti ništa od najavljivanog minimalca od 1.000 KM.
Pozicija se ipak hvali da se stvari kreću naprijed i da su mnogo toga uradili, dok iz opozicije tvrde da od oktroisane vlade ništa bolje nisu ni očekivali.
Kraj godine ponovo je obilježilo obraćanje Christiana Schmidta koji je dao rok parlamentarcima da usvoje izmjene Izbornog zakona jer će ih uprotivnom nametnuti.
(A. Jamaković)
The post (NE)RAD VLASTI U 2023. GODINI: TRAKAVICA OKO IZBORA VLADE FBIH I NAMETANJA SCHMIDTA first appeared on Hayat.ba.
