back to top

NE GALAMI VIŠE, SADA NAPADA Osmorkin partner Milorad Dodik i SNSD ponovo će u NSRS pokušati oteti državnu imovinu

SARAJEVO, (Patria) – Narodna skupština Republike Srpske održat će u utorak, 27. decembra, posebnu sjednicu na kojoj će razmatrati i dugo najavljivani Prijedlog zakona o imovini RS.

Podsjetimo, ranije donesen zakon je suspendovano visoki predstavnik Christian Schmidt koji je od Ustavnog suda BiH tražio da donese odluku. Ustavni sud BiH je tadašnji zakon stavio van snage.

Za novi zakon se, tačnog naziva Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, ističe da je neophodno da se donese po hitnom postupku jer bi “nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo da prouzrokuje štetne posljedice po rad subjekata javne vlasti i nemogućnost realizovanja poslova iz njihove nadležnosti”.

U Članu 6. navodi se da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona te je to uređeno” Amandmanom XXXII t. 6) i 18) na član 68. Ustava Republike Srpske, kojim je propisano da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine i u članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava, kojim je propisano da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte”.

“Ovim zakonom uređuje se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti a koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a koja je upisana u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje je nadležna Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove kao svojina tih subjekata. Predloženim zakonskim rješenjem ne reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije je vođenje nadležna Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine”, navodi se u Prijedlogu zakona.

“Razlozi za donošenje zakona”, pozivaju se i na rimsko pravo

Ističe se da “razlozi za donošenje ovog zakona proizlaze iz činjenice da je Ustavom Bosne i Hercegovine izvršena podjela javne vlasti entiteta i institucija BiH, a Ustavom Republike Srpske, Amandmanom XXXII t. 6) i 18) na član 68. Ustava Republike Srpske propisano je da Republika Srpska uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, ali da nije donesen zakon koji precizno definiše nepokretnu imovinu koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti”.

“Kada se govori o funkcionisanju javne vlasti, još od rimskog prava u teoriji se razlikuje ius publicum i ius privatum. Ius publicum rimsko pravo označava kao „quod ad statum rei Romanae spectat“, odnosno one norme koje idu u korist opšteg interesa, dok ius privatum označava kao „quod ad singulorum utilitatem spectat“, odnosno norme koje imaju za svrhu korist pojedinaca. Imajući u vidu da su stvari, u ovom slučaju nepokretna imovina, koje su namijenjene za opštu korist i koje, radi ostvarenja te namjene, date na upravljanje, raspolaganje i korišćenje organima, odnosno subjektima na osnovu Ustava određenih za ostvarivanje opšteg interesa i koji njima neposredno upravljaju, bilo je potrebno odrediti i titulara na toj imovini. Ovo naročito iz razloga da te nepokretnosti u kojima se jednim dijelom vrši djelatnost, a drugim dijelom predstavljaju potencijal ekonomskog razvoja, kako Republike, tako i jedinica lokalne samouprave i svih građana u cjelini. Jedan od osnova za ostvarivanje ekonomskog razvoja kroz korišćenje tih nepokretnosti, jeste upravljanje tom imovinom. To znači da je osnov upravljanja predmetnim nepokretnostima tačna evidencija o pravu i nosiocu prava na toj nepokretnoj imovini. Tačno određivanje nosioca prava omogućava da se ta imovina popiše, utvrde podaci o dosadašnjem raspolaganju, predvidi buduće raspolaganje (zakup, najam, koncesija itd.), donese plan kupovine novih dobara, utvrdi plan finansijskih sredstava neophodnih za realizaciju planova upravljanja itd., te sve to čini osnov da javna vlast u Republici Srpskoj primijeni novu disciplinu u pravu, koja se u svijetu razvila u novu granu prava, a to je ekonomska analiza prava”, navodi se.

O Ustavnom sudu BiH, Venecijanskoj komisiji…

“Cijeneći sve navedeno, pošlo se i od stavova Ustavnog suda BiH da je „državna imovina“ karakteristična po javno-pravnoj prirodi odnosa subjekata i korišćenja te imovine, kao njenog titulara. Ta imovina obuhvata pokretnu i nepokretnu imovinu u rukama javne vlasti, koja služi radi vršenja te vlasti, odnosno koja predstavlja sredstvo sprovođenja javne vlasti i zbog toga je usko povezana sa teritorijalnim nadležnostima organa javne vlasti, koje je Ustav BiH podijelio na entitete i institucije BiH. Dalje, pošlo se i od stavova Venecijanske komisije da BiH, kao i entiteti, moraju da budu vlasnici i da raspolažu nekom „državnom imovinom“ da bi izvršili svoje primarne funkcije. Član 3. Ustava BiH, koji propisuje isključivu nadležnost institucija BiH, isključio je regulisanje svojinskih odnosa iz nadležnosti BiH i članom 4. dao nadležnost entitetima da regulišu te odnose. Republika Srpska nikad nije dala saglasnost da se prošire nadležnost iz člana 3. Ustava BiH u pogledu svojinskih odnosa. Isto tako, Sporazum o sukcesiji reguliše podjelu imovine bivše SFRJ (državne imovine) između bivših republika SFRJ, a podjela te imovine na teritoriji BiH regulisana je Ustavom BiH i ustavima entiteta. Takođe, ovim zakonom ne reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava, do 31. decembra 1991. godine bila upisana sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine”, navodi se u Prijedlogu.

Republika Srpska je do sada četiri puta pokušala da otme imovinu Bosni i Hercegovini. Ti zakoni su u cijelosti, ili bar njihovi dijelovi, oboreni na Ustavnom sudu.

Sud je svaki put naveo da je ova imovina isključiva nadležnost BiH.

Bit će zanimljivo kako će glasati SDP-ovi zastupnici, s obzirom na koaliciju SNSD-a i Dodika.

nap.ba

drugi upravo čitaju